Univerzitet u Banjaluci bilježi rast broja novih studenata
Univerzitet u Banjaluci u posljednjih pet godina bilježi postepen i stalan rast broja upisanih studenata, nakon ranijeg pada, a na fakultete ove visokoškolske ustanove u tekućoj godini upisana su ukupno 2.722 akademca, izjavio je vršilac dužnosti rektora Ranko Škrbić.
Gostujući u Jutarnjem programu, Škrbić je precizirao da se od ukupnog broja novoupisanih 1.549 finansira iz budžeta, 391 samostalno snosi troškove školovanja, 107 ima status vanrednih studenata, dok je među brucošima i 225 stranih državljana.
Najveće interesovanje za medicinu i ekonomiju
Kada je riječ o pojedinačnim fakultetima, ubjedljivo najviše kandidata privukao je Medicinski fakultet, gdje je upisan 371 student. Slijede Ekonomski fakultet sa 256, Filozofski sa 200, Arhitektonsko-građevinsko-geodetski sa 169, te Pravni fakultet na koji se upisalo 165 studenata.
Sa druge strane, Škrbić je ukazao na poteškoće sa studijskim programima za koje postoji znatno manji interes budućih akademskih građana. Taj problem je naročito izražen u oblastima rudarstva, šumarstva i na pojedinim smjerovima poljoprivrede. Prema njegovim riječima, slabiji odziv za rudarstvo direktna je posljedica stanja u privredi i poteškoća u eksploataciji rude, dok ostali smjerovi zahtijevaju osavremenjivanje i kvalitetnije predstavljanje maturantima.
Potreba za modernizacijom i snažnijom vezom sa privredom
Prvi čovjek banjalučkog Univerziteta istakao je neophodnost prilagođavanja nastave savremenim tokovima, navodeći primjer Mašinskog fakulteta koji sve više razvija oblasti mehatronike i robotike, kao izuzetno tražene profile. On je najavio i pokretanje novih studijskih programa usklađenih sa realnim potrebama tržišta rada.
U fokusu narednih aktivnosti biće i znatno tješnje povezivanje visokog obrazovanja sa privrednim sektorom kako bi diplomci lakše dolazili do posla. Škrbić je naveo da su u planu izmjene zakonske regulative koje će omogućiti osnivanje startap i spin-of preduzeća povezanih sa Univerzitetom, pri čemu bi ključnu ulogu u razvoju takvih firmi trebalo da ima naučno-tehnološki park.
Takođe, namjera je da se poveća broj mladih istraživača i asistenata, kao i da se obezbijede uslovi za povratak u Banjaluku stručnjaka koji se usavršavaju u inostranstvu.
Privlačenje stranih studenata i međunarodna saradnja
Kao jedan od značajnih razvojnih pravaca Škrbić vidi privlačenje akademaca iz inostranstva. Ekonomski fakultet već radi na uvođenju predavanja na engleskom jeziku, dok se istovremeno širi saradnja sa visokoškolskim ustanovama iz Kine, Rusije, Sjedinjenih Američkih Država, Indije i Izraela.
Osvrćući se na pitanje viška kadrova iz oblasti prava i ekonomije na evidencijama nezaposlenih, Škrbić je poručio da se fundamentalne nauke ne mogu jednostavno ugasiti ili zamrznuti, ali da se razmatraju mehanizmi usmjeravanja kandidata ka deficitarnim granama. Među rješenjima su stipendije i podsticajne mjere za manje atraktivne studije, eventualno spajanje srodnih programa, kao i angažovanje gostujućih nastavnika i saradnika iz okruženja.
