Nova većina na nivou BiH traži partnere za stabilnu vlast
Nova većina na nivou BiH mogla bi se osloniti na osovinu koju čine vodeće političke partije, ali će za formalno preuzimanje vlasti u zajedničkim institucijama biti neophodna dodatna podrška drugih partija. Iako proces brojanja glasova još nije u potpunosti završen, uvodni međustranački kontakti jasno pokazuju da tri vodeća bloka nemaju samostalnu većinu u parlamentu.
Matematika u Predstavničkom domu i potrebni glasovi
Prema preliminarnim podacima koje je objavila Centralna izborna komisija BiH, u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH naći će se 16 političkih opcija iz Republike Srpske i FBiH. Od ukupno 42 poslanička mjesta, 28 pripada kandidatima iz FBiH, dok 14 mandata dolazi iz Srpske. Propisi nalažu da je za potvrđivanje opšte većine potrebno obezbijediti najmanje 22 poslanička glasa, pri čemu se mora ispuniti i uslov entitetskog glasanja – minimalno pet poslanika iz Srpske i deset iz FBiH.
U raspodjeli mandata, SDA je zauzela vodeću poziciju u FBiH sa devet poslanika, dok je SNSD najjači u Srpskoj sa šest mandata. HDZ BiH predvodi hrvatske stranke sa četiri poslanika. Ovaj zbir od 19 poslanika čini ih najbližim formiranju vlasti, ali im nedostaju tri mandata, što bi moglo biti nadoknađeno saradnjom sa SBiH, koja raspolaže sa tri poslanika, ili drugim manjim strankama.
Složena računica za blok trojke i opoziciju
S druge strane, blok stranaka iz FBiH koji čine SDP, NiP i NS ima ukupno osam mandata, pa bi za eventualno preuzimanje vlasti morao da okupi znatno širi savez. To bi podrazumijevalo zajednički nastup sa strankama SBiH, DF, ali i opozicionim partijama iz Srpske, među kojima su SDS, PSS i Lista za pravdu i red. Pored donjeg doma, ključnu ulogu u funkcionisanju buduće vlasti imaće raspored snaga u Domu naroda PS BiH, gdje je presudna kontrola nad klubovima tri konstitutivna naroda.
Situaciju dodatno komplikuje ishod glasanja za Predsjedništvo BiH. Činjenica da je kandidat SDP-a Denis Bećirović izabran za bošnjačkog člana, dok je lider SDA Bakir Izetbegović izgubio trku, stvara specifične okolnosti, posebno imajući u vidu da pozicija predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH u ovom mandatu pripada predstavniku iz reda bošnjačkog naroda.
Pregovori lidera i stavovi stranačkih funkcionera
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović već je pokrenuo seriju razgovora sa stranačkim rukovodstvima. Nakon odvojenih susreta sa Nerminom Nikšićem i Bakirom Izetbegovićem, Čović je razgovarao i sa predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom. Tom prilikom naglašeno je međusobno partnerstvo, ali i potreba unutrašnjeg dogovora u bošnjačkom političkom korpusu, dok je Dodik pozvao opozicione partije iz Srpske na dogovor oko izbora srpskih delegata u Domu naroda.
Poslanik NES-a Jasmin Emrić naglašava da je još prerano govoriti o učešću u vlasti, navodeći da će sastav domova naroda presudno uticati na dalji tok pregovora i da je neophodno pronaći kompromis u novonastalim okolnostima. Funkcioner SDS-a Darko Babalj ističe da opozicija iz Republike Srpske sa svojih pet poslanika u Predstavničkom domu i dva delegata u Domu naroda ima mogućnost odlučivanja i zaštite interesa, napominjući da treba sačekati konačno brojanje glasova.
Pravni analitičar Damir Sakić ukazuje na to da će ozbiljniji pregovori uslijediti tek nakon konstituisanja parlamenata i Doma naroda. Prema njegovoj ocjeni, SDP je praktično nezaobilazan činilac na nivou Savjeta ministara zbog izbora Bećirovića, pa će odluka o daljim koracima zavisiti i od stava SDA prema tom pitanju.
