Zapadni Balkan u fokusu Brisela: Otvara li se nova šansa za evropski put BiH
Zapadni Balkan ponovo zauzima važno mjesto u strateškim planovima Brisela, a nova geopolitička kretanja mogla bi, nakon skoro dvadeset godina zastoja, stvoriti povoljnije okolnosti za napredak cijelog regiona, pa tako i Bosne i Hercegovine.
Geopolitičke promjene i bezbjednost Evrope
Unutar institucija Evropske unije i njenih država članica sve više prevladava stav da integracija zemalja ovog područja nije isključivo ekonomsko pitanje, već tema od ključne važnosti za dugoročnu stabilnost samog evropskog bloka. Zaokret je inicijalno počeo nakon izbijanja sukoba u Ukrajini u februaru 2022. godine, a dodatno je dobio na značaju usljed spoljnopolitičkog kursa administracije predsjednika SAD Donalda Trampa, koja Evropu u pojedinim segmentima posmatra i kroz prizmu geopolitičkog rivalstva. Ipak, pojedini visoki zvaničnici iz Vašingtona, poput američkog državnog sekretara Marka Rubija, naglašavaju potrebu očuvanja bliskog savezništva sa partnerima sa Starog kontinenta, što je nedavno istaknuto i tokom njegovog izlaganja u Atini.
Rasprava na samitu evropskih lidera
Evropske diplomate uviđaju da Unija gubi međunarodni kredibilitet ukoliko nije sposobna da stabilizuje sopstveno neposredno okruženje. Analitičar Evropske inicijative za stabilnost Adnan Ćerimagić navodi za „Nezavisne“ da je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta uvrstio temu proširenja na dnevni red predstojećeg sastanka lidera članica EU. Prema njegovoj ocjeni, taj samit mogao bi pružiti važan podsticaj i donijeti jasnije smjernice, prije svega po pitanju daljeg statusa Crne Gore, ali i modela integracije ostalih kandidata – da li će se primjenjivati fazni pristup zajedničkom tržištu, institucijama i budžetu Unije, ili će biti ponuđen jednostavniji i obuhvatniji okvir. Međutim, Ćerimagić napominje da još nije sasvim izvjesno postoji li dovoljna politička volja da se takvi prijedlozi u potpunosti usvoje.
Odluka na domaćim političkim akterima
Kada su u pitanju prilike unutar BiH, pred domaće političke lidere postavlja se zadatak pokretanja reformi i deblokade institucija na nivou zajedničkih organa. Razlozi za ranije zastoje, na koje se pozivao SNSD usljed uplitanja dosadašnje američke administracije, umnogome su izmijenjeni zvaničnim opredjeljenjem Vašingtona da fokus stavi na partnerstvo i ekonomska pitanja bez uplitanja u unutrašnje odnose. Takođe, nezadovoljstvo položajem hrvatskog naroda i izborom člana Predsjedništva BiH godinama je isticao i HDZ. U novonastalim okolnostima preostaje da se vidi hoće li politički predstavnici iskoristiti ponuđeni prostor i usmjeriti se ka ubrzanju integracija.
