Hoće li cijena rakije ostati stabilna nakon bogatog roda šljive
Iako su domaći voćnjaci ove sezone donijeli izuzetno bogat prinos, proizvođači procjenjuju da se cijena rakije u Republici Srpskoj uglavnom neće znatnije mijenjati u poređenju sa prethodnom godinom, a ogroman dio ubranog voća usmjeren je direktno u preradu.
Nakon dvije prilično loše sezone, ovogodišnji prinos šljive prevazišao je očekivanja mnogih voćara, a posebno visoke količine zabilježene su na području Majevice. Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović ističe da je uz rekordnu berbu vladala i nezapamćena potražnja za sirovinom.
Prerada i stabilne cijene na tržištu
Dojčinović navodi da su znatne količine ubrane šljive završile u kazanima, pekmezima i kompotima, dok je preostali dio roda pronašao put do kupaca u inostranstvu. Kada je u pitanju vrijednost gotovog pića, promjene na cjenovnicima nisu u planu.
Prema njegovim riječima, litar šljivovice košta od 10 do 20 KM, zavisno od procenta alkohola, kvaliteta i same sorte, te se ne predviđa poskupljenje već zadržavanje na nivou iz prošle godine.
Vremenske prilike umanjile udio prve klase
S druge strane, voćari iz potkozarskog kraja ukazuju na to da sezone nije prošla bez poteškoća. Predsjednik Udruženja voćara Prijedor Mladen Marjanović naglašava da su visoke ljetne temperature nepovoljno uticale na krupnoću i izgled plodova, pa je manjak prve klase umanjio potencijalni prihod proizvođača na tržištu svježeg voća.
Ipak, Marjanović napominje da je nivo suve materije u plodovima bio sasvim dobar za industriju. On procjenjuje da je čak oko 90 odsto ovogodišnjeg roda šljive prerađeno, dok je slična sudbina zadesila i krušku, kao i više od polovine ukupnog roda jabuke.
Domaćinstva iskoristila priliku za popunu zaliha
Predsjednik Upravnog odbora Udruženja voćara Republike Srpske Darko Milošević potvrdio je da je znatan dio voća izvezen, ali i da su brojna seoska domaćinstva iskoristila pristupačne cijene kako bi obezbijedila sirovinu za destilate. Kilogram šljive namijenjene pečenju rakije kretao se između 60 i 70 feninga.
Milošević dodaje da se procjenjuje kako je između 30 i 40 procenata cjelokupnog voćnog roda završilo u različitim oblicima prerade, uključujući rakijske kotlove. Zadovoljstvo ne kriju ni pojedinačni proizvođači u seoskim gazdinstvima, koji svjedoče da su, uprkos sušnom periodu, uspjeli pripremiti i do desetak kazana kvalitetnog domaćeg pića.
