Upozorenja na poplave ponovo opominju: Koliko je BiH spremna za nepogode
Dvije godine nakon razorne stihije u Donjoj Jablanici, nova upozorenja na poplave ponovo podstiču raspravu o tome koliko su nadležne službe u Bosni i Hercegovini zaista spremne da odgovore na prirodne nepogode. Iako se još uvijek rasvjetljavaju okolnosti i traži konačna odgovornost za tadašnje stradanje, postavlja se ključno pitanje da li su u međuvremenu preduzete stvarne mjere prevencije.
Opasnost od manjih bujičnih vodotokova
Dok nadležni prate vodostaje velikih rijeka, stručnjaci upozoravaju da najveća prijetnja često dolazi od manjih pritoka, potoka i bujica, naročito na lokalitetima gdje je ljudsko djelovanje poremetilo prirodni sklad. Profesor geografije Vedran Zubić ističe da se kontrola uglavnom svodi na veće rijeke poput Neretve, dok su bujični tokovi i vododerine prepušteni sami sebi.
Zubić upozorava da na naplatu stiže višegodišnje uništavanje šuma na planinskim predjelima. Kako navodi, bez šumskog korijena koji ima sposobnost da upije ogromne količine vode, teren gubi prirodnu zaštitu, što direktno vodi ka novim i ozbiljnim krizama tokom obilnih padavina.
Nedostatak sistema ranog obavještavanja
Dodatni problem predstavlja činjenica da Bosna i Hercegovina još uvijek nije uspostavila jedinstven nacionalni sistem za rano uzbunjivanje građana posredstvom mobilnih uređaja, kakav već postoji u drugim državama. Umjesto modernih obavještenja, stanovnici informacije o zemljotresima, požarima ili poplavama i dalje dobijaju uglavnom preko medijskih izvještaja ili zastarjelih lokalnih sirena, a nedostaje i sveobuhvatna baza podataka sa mapiranim rizicima.
Iz udruženja Eko-akcija, Anes Podić ocjenjuje da stvarnih pomaka koji bi donijeli suštinsku promjenu nema. On ukazuje na to da se nabavke opreme i helikoptera vode neplanski i bez jasne strategije, zbog čega postoji opravdana bojazan da uložena sredstva neće rezultirati efikasnim sistemom za brzo reagovanje na sve učestalije prirodne nesreće.
Značaj edukacije i jačanja svijesti
Uporedo sa naporima za jačanje institucionalnih kapaciteta, stručnjaci naglašavaju da ključnu ulogu mora imati i priprema samog stanovništva. U Sarajevu su u tom smjeru pokrenute aktivnosti usmjerene na smanjenje opasnosti od katastrofa kroz sistematsko obrazovanje, koje bi trebalo da obuhvati porodicu, školske ustanove, lokalnu zajednicu i medije, kako bi društvo spremnije dočekalo potencijalne nepogode.
