Kako evropska privreda gubi korak sa globalnim konkurentima
Dok evropska privreda bilježi sve veći tehnološki zaostatak za Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom, pad zajedničke valute na najniži nivo u proteklih 16 mjeseci prema američkom dolaru otvara pitanje konkurentnosti Starog kontinenta, ali i posljedica koje bi mogle osjetiti domaće kompanije u Bosni i Hercegovini.
Tehnološki jaz i zaostajanje za velesilama
Direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica upozorava da suštinski problem ne leži samo u oscilacijama na deviznom tržištu, već prvenstveno u sposobnosti evropskih preduzeća da prate globalni tempo. Dok u Kini savremeni roboti sklapaju električna vozila za tek nekoliko časova, na evropskom tlu vode se debate o tehničkim detaljima poput pričvršćivanja čepova na plastičnim flašama. Prema njegovim riječima, Sjedinjene Američke Države i Kina ubrzano uvode vještačku inteligenciju i robotiku u proizvodne procese, dok Evropska unija kasni sa nužnim reformama koje bi ojačale njenu produktivnost.
Uticaj kretanja valuta na tržište energenata
Kada je riječ o cijenama energenata, američki dolar ima vodeću ulogu na svjetskom tržištu jer se sirova nafta primarno obračunava u ovoj valuti. Njegov rast može uvećati izdatke za nabavku naftnih derivata, ali to ne znači da će gorivo na benzinskim pumpama u BiH automatski poskupjeti. Na formiranje maloprodajnih cijena utiču i globalna kretanja sirove nafte, transportni troškovi, akcize i porezi, kao i geopolitičke tenzije između Vašingtona i Moskve te pitanje stabilnosti isporuka ruske nafte.
Ražanica napominje da bi ozbiljniji pritisak na privredu nastao ukoliko bi istovremeno došlo do skoka troškova energenata i pada potražnje za robom i uslugama na međunarodnom planu.
Posljedice po domaći sektor i izvoz
Budući da je konvertibilna marka fiksnim kursom vezana za evro, promjene u odnosu prema dolaru ne utiču neposredno na domaću valutu, ali se indirektni efekti prelivaju kroz nabavku sirovina i energenata. S obzirom na to da je Evropska unija najznačajniji spoljnotrgovinski partner BiH, svako usporavanje privrednih aktivnosti, investicija ili potrošnje na evropskom tržištu može direktno smanjiti prihode domaćih preduzeća koja posluju u tim lancima snabdijevanja.
Iako slabljenje evra načelno može pogodovati izvoznicima čineći njihove proizvode cjenovno povoljnijim kupcima koji plaćaju u drugim valutama, ta prednost lako nestaje ukoliko porastu troškovi opreme i uvoznih sirovina. Pored toga, dolar ostaje ključna valuta za globalna plaćanja i devizne rezerve centralnih banaka, pa dugoročna snaga evra prvenstveno zavisi od obnove privrednog rasta i povjerenja investitora.
