Zašto je trajno zimsko vrijeme znatno povoljnije za ljudsko zdravlje
Stručnjaci koji se bave proučavanjem sna i bioloških procesa poručuju da bi trajno zimsko vrijeme bilo znatno korisnije za očuvanje fizičkog i mentalnog blagostanja stanovništva nego zadržavanje ljetnog računanja. Do ovog zaključka došao je tim stručnjaka predvođen psihijatrom sa Univerziteta Britanske Kolumbije Rejmondom Lemom (Raymond Lam) i istraživačem bioloških ritmova sa Univerziteta Sajmon Frejzer (Simon Fraser) Ralfom Mistlbergerom (Ralph Mistlberger), nakon detaljnog pregleda dostupnih istraživanja o uticaju svjetla na organizam, raspoloženje i radne sposobnosti.
Uloga jutarnjeg svjetla u podešavanju biološkog sata
Ljudski mozak posjeduje unutrašnji mehanizam zadužen za regulisanje ritma spavanja i budnosti, koji zahtijeva svakodnevno usklađivanje pomoću spoljnih signala, prvenstveno prirodne svjetlosti. Dok jutarnji zraci sunca pomjeraju naš biološki sat prema ranijim časovima, večernje svjetlo ga usmjerava ka kasnijim terminima. Uvođenje trajnog ljetnog vremena donijelo bi duže svjetlosne periode uveče, ali bi zato tokom zimskih mjeseci svitanje nastupalo sat vremena kasnije.
Kao ilustraciju, autori analize su naveli prilike u Torontu, gdje najkasniji izlazak sunca početkom januara po zimskom računanju nastupa u 7.51 časova, dok bi po ljetnom to bilo tek u 8.51. Ukupna dužina obdanice time ostaje nepromijenjena, ali se pomjera dio dana u kojem imamo svjetlost. Nedostatak jutarnjeg osvjetljenja dovodi do odgađanja ritma spavanja, dok poslovne i školske obaveze ostaju u istim terminima, stvarajući takozvani socijalni džetleg koji dokazano narušava zdravlje.
Posebna osjetljivost mlađe populacije i zimska depresija
Stručnjaci su posebnu pažnju posvetili pojavi sezonske depresije tokom zime, objašnjavajući da kasniji dolazak jutarnjeg svjetla dodatno pomjera unutrašnji ritam. Upravo terapija intenzivnim jutarnjim svjetlom donosi poboljšanje jer vraća organizam u prirodnu ravnotežu, dok bi mračna jutra proizvela suprotan efekat. Ovim problemom posebno su pogođeni adolescenti i mladi, čiji je bioritam u tim godinama prirodno sklon kasnijem buđenju. Među preporukama koje je Mistlberger naveo za ScienceAlert nalaze se pomjeranje početka nastave i radnog vremena na kasnije sate, kao i pojačavanje vještačkog osvjetljenja u radnim prostorima tokom jutra.
Iskustva država i neodlučnost u Evropi
Pojedine države već su u prošlosti eksperimentisale sa zadržavanjem ljetnog računanja, ali su brzo odustale. Sjedinjene Američke Države su 1974. godine usvojile ovu praksu i ukinule je nakon samo godinu dana jer su djeca morala da odlaze u školu po potpunom mraku. Rusija je sličan model primijenila 2011. godine, da bi se već 2014. vratila na standardno zimsko računanje.
U Bosni i Hercegovini, jednako kao i u državama Evropske unije, satovi se ove godine vraćaju na zimsko računanje u noći između subote i nedjelje, 25. oktobra, kada se u 3.00 časa kazaljke pomjeraju unazad na 2.00. Iako je Evropski parlament još 2019. godine dao podršku prijedlogu o ukidanju polugodišnjeg pomjeranja kazaljki, ta odluka nikada nije zaživjela u praksi jer među zemljama članicama nije postignut dogovor o tome koje vrijeme trajno zadržati.
