Ostaci pesticida u domaćoj hrani pod stalnom kontrolom inspekcije
Pitanje koliko su ostaci pesticida i hemijskih preparata prisutni u namirnicama koje svakodnevno koristimo izaziva veliku pažnju javnosti, posebno zbog rasta broja teških oboljenja koja se nerijetko dovode u vezu sa zagađenjem životne sredine i zemljišta. Dok se u javnosti često upozorava na neodgovorno tretiranje usjeva i upotrebu otrova protiv korova, nadležne službe i poljoprivredni proizvođači tvrde da je situacija na terenu pod kontrolom.
Rezultati kontrola na njivama i u prodavnicama
U Inspektoratu Republike Srpske ističu da redovno obavljaju uzorkovanje voća i povrća sa domaćih parcela, prateći zvanični program resornog ministarstva kako bi se utvrdilo prisustvo nedozvoljenih materija. Prema njihovim ocjenama, dosadašnji nalazi su povoljni. Tokom ove godine predviđeno je testiranje više od 400 uzoraka, pri čemu je u maloprodajnoj mreži uzeto oko 170, dok je neposredno sa njiva od poljoprivrednika prikupljeno oko 150 uzoraka različitih sezonskih kultura. Laboratorijske analize do sada nisu pokazale negativne uzorke, kako kod domaćih uzgajivača, tako ni na policama trgovina.
Provjera sirovina i uloga proizvođača
Vanredni profesor za oblast hrana i piće sa Tehnološkog fakulteta u Zvorniku, dr Vesna Gojković Cvjetković, objašnjava da se pored pesticida provjerava i prisustvo drugih kontaminanata, poput teških metala, ali napominje da je nemoguće obaviti kontrolu baš svake serije namirnica. Prema njenim riječima, proizvođači imaju obavezu da vode računa o porijeklu sirovina, da zahtijevaju prateću dokumentaciju o primijenjenim hemijskim tretmanima, te da povremeno sprovode laboratorijska ispitivanja onih sastojaka koji nose rizik od zagađenja, posebno ako potiču sa lokacija gdje postoji opasnost od zagađene vode ili tla.
Savjest pojedinaca i opasnosti po zdravlje
Poljoprivredni proizvođači i agronomi odbacuju tvrdnje o pretjeranom i stihijskom prskanju, navodeći da bolja edukacija ratara i visoke cijene hemijskih sredstava prirodno utiču na smanjenje njihove potrošnje. Sa druge strane, ljekari opominju da unošenje hemikalija u organizam putem ishrane nije nimalo bezazleno, jer može izazvati ozbiljne zdravstvene smetnje kako kratkoročno, tako i dugoročno. Iako su propisana pravila jasna, bezbjednost hrane u velikoj mjeri i dalje zavisi od dosljedne primjene mjera i lične odgovornosti onih koji koriste zaštitna sredstva.
