Formiranje vlasti u BiH donosi neizvjesne i duge pregovore
Iako su zakonski okviri za uspostavljanje novih saziva jasni, dosadašnja praksa pokazuje da formiranje vlasti u BiH rijetko kada počinje bez zastoja, a uzdržanost i oprez koji vladaju među strankama koje su ostvarile najbolje rezultate nagovještavaju da postizborni dogovori neće teći glatko.
Tehnološke novine i rokovi za potvrdu rezultata
Na opštim izborima održanim 4. oktobra Centralna izborna komisija (CIK) BiH prvi put je na biralištima primijenila optičke skenere i uređaje za biometrijsko prepoznavanje glasača. Zahvaljujuci tome, preliminarni pregled glasova bio je poznat svega sat vremena po zatvaranju biračkih mjesta, a prema tim podacima najviše povjerenja dobili su SNSD, SDA i HDZ BiH. Ipak, formalni rokovi ostaju nepromijenjeni, pa bi CIK zvanične podatke trebalo da ozvaniči do 3. novembra, a u slučaju vanrednih okolnosti najkasnije do 20. novembra.
Prvi preliminarni pokazatelji pokrenuli su i uvodne konsultacije među političkim taborima. U novom sazivu zajedničkih organa nezaobilazan faktor predstavljaće i SDP BiH, imajući u vidu da je njihov kandidat Denis Bećirović obezbijedio novi mandat na mjestu bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, trijumfujući nad liderom SDA Bakirom Izetbegovićem. Kada je riječ o Predsjedništvu BiH, u njemu će sjediti predstavnici SNSD-a, HDZ-a i SDP-a.
Komplikacije oko izbora predsjedavajućeg Savjeta ministara
Istorijat uspostavljanja vlasti na zajedničkom nivou bilježi periode od dva mjeseca pa do čak godinu i po čekanja nakon verifikacije mandata. Rokovi za prvu sjednicu Narodne skupštine iznose 15 dana od potvrde mandata, dok konstituisanje u FBiH zahtijeva znatno više vremena zbog prethodnog formiranja kantonalnih skupština.
Predsjedništvo BiH imenuje mandatara za predsjedavajućeg Savjeta ministara u roku od 15 dana nakon konstitutivne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Za potvrdu je potrebna podrška najmanje 22 poslanika, što pobjednički blok SNSD-a, SDA i HDZ-a samostalno ne dostiže, pa su im neophodni dodatni partneri. Dodatnu prepreku predstavlja rotacija po kojoj pozicija predsjedavajućeg pripada Bošnjaku, a kandidata bi trebalo da predloži Denis Bećirović, koji dolazi iz partije suprotstavljene SDA.
Oprečna očekivanja vlasti i opozicije
Predstavnici SNSD-a i HDZ-a potvrdili su međusobno partnerstvo uz stav da se čeka dogovor unutar bošnjačkog bloka. Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i funkcioner SNSD-a Nikola Špirić naglasio je da su SNSD, HDZ BiH i SDA ostvarili pobjedu, ali da proces uspostavljanja zajedničkih organa neće biti jednostavan.
„Kada se potvrde rezultati, ući će se u proces konstituisanja vlasti, ali mislim da taj proces neće biti kratak s obzirom na odnose unutar FBiH i bošnjačkog korpusa“, izjavio je Špirić za „Glas“, dodajući da bi organi u Republici Srpskoj trebalo da budu formirani do kraja decembra.
Sa druge strane, funkcioner Pokreta „Sigurna Srpska“ (PSS) i delegat u Klubu Srba Doma naroda PS BiH Nenad Vuković smatra da je dogovor o vlasti još veoma daleko, podsjetivši da je formiranje prethodnog saziva u februaru 2023. godine važilo za izuzetno brzo.
„Čuli smo najave Milorada Dodika da će uzvratiti SDA jer im nisu dozvolili da uđu u vlast poslije izbora 2018. godinu dana jer je Izetbegović prvo prijetio Dodiku da mora potpisati dokument nastavka puta ka NATO-u. Sada SDA želi u vlast na nivou BiH, a onda će SNSD postavljati neke uslove“, ukazao je Vuković, zaključivši za „Glas Srpske“ da problem predstavljaju međusobni odnosi bošnjačkih partija, preplitanje federalnog nivoa sa zajedničkim institucijama, kao i različiti pogledi na evropski put.
