Funkcioneri na raskrsnici: Zamrzavanje poslaničkog mandata nova opcija za ministre
Nakon što Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine uskoro i zvanično verifikuje izborne rezultate, funkcioneri iz izvršne vlasti koji su osvojili mjesta u parlamentu imaće na raspolaganju novu zakonsku mogućnost, a to je zamrzavanje poslaničkog mandata.
Nova pravila donesena u martu 2024. godine
Ova opcija omogućena je intervencijama u Izborni zakon BiH koje je u martu 2024. godine nametnuo Kristijan Šmit. Prema tim odredbama, izabrani zvaničnik koji već obavlja izvršnu dužnost može privremeno zalediti poslanički status i nastaviti rad u ministarstvu, umjesto da bude primoran da se trajno odrekne osvojenog mjesta u parlamentarnim klupama.
Kada se posmatra zajednički nivo vlasti, u ovakvoj poziciji se nalaze ministar finansija i trezora Srđan Amidžić, ministar spoljnih poslova Elmedin Konaković, ministar odbrane Zukan Helez, te Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH. Svi oni su se našli na kandidatskim listama i dobili povjerenje birača za ulazak u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Sličan izbor predstoji i nizu ministara na entitetskom i kantonalnim nivoima.
Procedura mirovanja i povratka u poslaničke klupe
Zakonsko rješenje precizira da je funkcioner koji želi ostati u izvršnoj vlasti dužan da prije konstitutivne sjednice stavi mandat u mirovanje. Tokom tog perioda, njegovo poslaničko mjesto popunjava naredni kandidat sa iste kandidatske liste. Ukoliko mu prestane mandat u vladi, izabrani član zakonodavnog tijela ima rok od osam dana da Centralnoj izbornoj komisiji BiH uputi pisani zahtjev kako bi ponovo preuzeo svoju poslaničku funkciju.
Rješavanje problema nespojivosti javnih funkcija
Prije uvođenja ovih izmjena, zakonodavstvo nije dopuštalo stavljanje mandata u mirovanje, jer je istovremeno vršenje nespojivih dužnosti u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti bilo zabranjeno. Uprkos tome, u praksi je dolazilo do preklapanja, kao u slučaju iz 2018. godine kada je Denis Zvizdić istovremeno obavljao funkciju predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, što je izazivalo oštre reakcije u javnosti.
Kao ključni razlozi za donošenje novog modela istaknuti su sprečavanje trajnog gubitka mandata za uspješne kandidate, ali i zaštita stabilnosti izvršnih organa koji bi u protivnom ostali bez ključnih rukovodilaca prije izbora novih vlada.
