Sastav materijala otkriva da li će vas kaput grijati
Kada se bira zimska garderoba, mnogi kupci prvenstveno gledaju izgled i debljinu odjevnog komada, ali upravo sastav materijala na etiketi otkriva da li će vam pružiti potrebnu zaštitu od hladnoće. Određeni modeli u radnjama djeluju glomazno i mekano, ali se vrlo brzo pokaže da slabo zadržavaju toplotu, propuštaju hladan vazduh i gube formu.
Zašto debljina tkanine nije garancija toplote
Prvi vizuelni utisak može lako da zavara, naročito kod modela izrađenih od sintetičkih vlakana koja podsjećaju na vunu. Iako takav komad može djelovati krupno i mekano na dodir, sama debljina ne garantuje zaštitu tokom hladnih dana. Na toplotna svojstva utiče više činilaca, među kojima su vrsta vlakana, gustina tkanja, debljina same tkanine, kvalitet postave, kao i kroj i cjelokupan način izrade. Čvrsto i gušće tkanje efikasnije zaustavlja hladan vazduh, dok odgovarajuća postava pruža udobnost i pomaže zadržavanju toplote.
Vuna je posebno cijenjena jer njena prirodna struktura zadržava vazduh i reguliše vlagu, mada ni svaki vuneni komad ne grije jednako ako tkanje nije dovoljno gusto i deblje. Sa druge strane, ni sintetika poput poliestera ne mora biti loša opcija ukoliko kaput posjeduje adekvatnu izolaciju i kvalitetnu postavu. Problem nastaje kada se od tanke sintetičke tkanine očekuje isti nivo zaštite koji obezbjeđuje čvrsta, gusto tkana vuna.
Kako pravilno tumačiti procente na etiketi
Prilikom kupovine preporučuje se pažljiva provjera deklaracije umjesto oslanjanja na komercijalni naziv ili dizajn modela. Ukoliko je na etiketi navedeno 70 odsto vune i 30 odsto poliestera, to pokazuje da vuna čini glavnu osnovu, dok poliester pruža veću izdržljivost, postojanost oblika i lakše održavanje. Pažljivo odabrana mješavina prirodnih i sintetičkih vlakana često nudi optimalan odnos toplote, dugotrajnosti i cijene.
Poseban oprez potreban je kod akrila, koji se na tržištu često koristi kao pristupačnija zamjena za vunu zbog mekane teksture i sličnog izgleda. Pojedini akrilni materijali znatno su skloniji stvaranju sitnih grudvica na površini, odnosno ućebavanju, usljed čega odjeća ubrzo počinje djelovati pohabano. Ipak, ni poliester nije automatski znak lošeg kvaliteta, niti je visok udio vune garancija vrhunske izrade, jer presudnu ulogu imaju cjelokupna konstrukcija i kvalitet samog materijala.
Na kojim mjestima prvo nastaju oštećenja
Da bi odjeća zadržala uredan izgled i nakon više mjeseci nošenja, neophodno je dobro pregledati samu površinu tkanine. Pretjerano paperjast i rastresit materijal znatno je podložniji habanju usljed trenja. Zbog toga najveću pažnju treba obratiti na predio ispod pazuha, rukave, bočne strane i dijelove preko kojih prelaze ručke torbe, jer se na tim zonama oštećenja najčešće prva primijete, a struktura tkanine može se provjeriti i blagim pritiskom prstiju.
