Sloboda okupljanja u Banjaluci ponovo pod znakom pitanja
Pitanje kako se ostvaruje sloboda okupljanja u Banjaluci ponovo se našlo u žiži javnosti nakon što je policija onemogućila održavanje mirnog skupa podrške studentima u Srbiji na Trgu Krajine. Iako su se vodeće političke uloge u gradu promijenile, praksa zabrana okupljanja na centralnom platou se nastavila, pri čemu je izostala zvanična reakcija gradskog rukovodstva.
Obećanja i simbolika otvorenog prostora
U periodu kada je na čelu grada bio Igor Radojičić, policijski organi su sprečavali okupljanja članova grupe „Pravda za Davida“. Tadašnji opozicionar Draško Stanivuković oštro je osuđivao takvo postupanje prema građanima i poručivao da Trg Krajine mora biti slobodan za sve građane. Nakon preuzimanja vođenja Gradske uprave, u blizini trga postavljen je i megafon kao simbol slobode govora, zamišljen kao mjesto gdje svako može javno iskazati svoj stav. Ipak, kada su studenti i građani poželjeli da iskažu solidarnost, taj simbol nije spriječio novu policijsku zabranu.
Stav struke o istom odnosu prema protestima
Advokat iz Banjaluke Aleksandar Jokić ocjenjuje da se suština odnosa prema javnim skupovima nije promijenila uprkos smjeni vlasti. Prema njegovom viđenju, vremena su ostala ista ili veoma slična, dok su se izmijenili isključivo politički akteri na sceni.
Jokić takođe ukazuje da se ne može znati kako bi gradonačelnik postupio da su demonstracije bile makar dijelom usmjerene protiv njega lično. U konkretnim okolnostima, kako ističe banjalučki advokat, prvi čovjek grada zauzeo je poziciju neutralnog posmatrača, bez davanja komentara ili podrške studentima, čime je zabrana skupa prošla bez ikakvog javnog reagovanja gradskih vlasti.
