Zašto strano tržište rada privlači radnike iz BiH i prazni domaće pogone
Zaposleni u BiH sve češće razmatraju mogućnosti za posao van granica, pri čemu im je strano tržište rada postalo dostupnije nego ikada prije zahvaljujuci specijalizovanim internet platformama za oglašavanje radnih mjesta.
Motivi za odlazak i ponuda u susjedstvu
Prilikom donošenja odluke o odlasku, radnici se rukovode jasnim prioritetima. Kako navodi marketing menadžer portala Moj posao Amila Jažić, ključni faktori su dobri međuljudski odnosi, visina plate na drugom mjestu, te prilika za stručno usavršavanje i profesionalno napredovanje. Sami građani potvrđuju da je odlazak najčešće iznuđen potez zbog nemogućnosti zaposlenja ili odbijanja rada za minimalac, dok se u inostranstvu njihov trud znatno više cijeni i adekvatno plaća.
Tržišta zemalja u okruženju, poput Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, godinama su bila rezervisana za sezonce iz BiH, ali je u posljednje vrijeme zabilježen snažan rast ponude za stalno zaposlenje u različitim sektorima. U Hrvatskoj se traži veliki broj kuvara i konobara, dok su u građevinarstvu potrebni tesari i armirači. S druge strane, u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji u fokusu su radnici u proizvodnji, skladištari i trgovci, ali i agenti tehničke korisničke podrške, kao i stručnjaci u bankarsko-finansijskom i IT sektoru.
Paradoks domaće privrede i uvoz radnika
Dok domaći radnici napuštaju zemlju, poslodavci u BiH suočavaju se sa hroničnim nedostatkom kadra. U privredi praktično nema grane koja nema potrebu za novim zapošljavanjem, pa su preduzeća prepuštena sama sebi. Deficit pokušavaju nadomjestiti prekvalifikacijama, dokvalifikacijama postojećeg kadra, angažovanjem penzionera ili uvozom radne snage.
U tome se ogleda i ključni paradoks domaćeg tržišta. Dok privrednici vode trku za radnicima, podaci Zavoda za zapošljavanje Srpske iz avgusta pokazuju da se na evidenciji nezaposlenih nalazi nešto manje od 50 hiljada radnika. Postavlja se pitanje da li je uzrok nesklada u niskim primanjima, lošim uslovima rada ili neodgovarajućim kvalifikacijama onih koji traže posao.
Neophodnost reformi i demografske posljedice
Kao rješenje nameće se odlučnija uloga države u jačanju privrede. Neophodno je pojednostaviti administrativne procedure, usvojiti zakon o radnom angažovanju na sezonskim poslovima, te sprovesti reformu obrazovanja kako bi se nastavni programi modernizovali i profilisala zanimanja koja zaista odgovaraju potrebama tržišta.
Ipak, privrednicima je u ovom trenutku znatno jednostavnije i jeftinije da nedostatak radnika nadomjeste uvozom radne snage iz zemalja trećeg svijeta, poput Nepala, Indije i Bangladeša. Dok domaće stanovništvo odlazi u potrazi za boljim životnim standardom, ovakav trend otvara i ozbiljno pitanje kakve će demografske promjene nastupiti već kroz nekoliko godina.
