Izbori u Izraelu donijeli neizvjesnost: Arapske partije mogle bi odlučiti o novoj vladi
Nedavni izbori u Izraelu doveli su do političkog zastoja u kojem nijedan od vodećih blokova nema potrebnu većinu, pa bi presudnu ulogu u formiranju buduće vlade mogle imati stranke koje predstavljaju arapsku zajednicu. Iako ih je premijer Benjamin Netanyahu tokom kampanje oštro napadao, a opozicija ostala podijeljena u vezi sa saradnjom sa njima, politički predstavnici palestinske manjine izbili su u sam centar postizbornih kalkulacija.
Prebrojavanje glasova i raspodjela mandata
Na osnovu prebrojanih 76,8 procenata glasačkih kutija, politički blok okupljen oko aktuelnog premijera Benjamina Netanyahua obezbijedio je 54 mandata, dok je tabor njegovog glavnog suparnika Gadija Eisenkota osvojio 47 mjesta. Istovremeno, dvije arapske liste, Ra'am i Zajednička lista, zajedno raspolažu sa 19 poslaničkih mandata.
S obzirom na to da je za formiranje parlamentarne većine u Knessetu neophodan najmanje 61 od ukupno 120 poslanika, jasno je da nijedna strana trenutno nema dovoljan broj glasova bez pregovora sa trećim političkim opcijama. Nadležni podsjećaju da je riječ o privremenim podacima, jer se očekuje i prebrojavanje glasova pripadnika vojske i drugih kategorija birača koji se obrađuju naknadno.
Rekordna izlaznost u arapskim sredinama
Značajan uzrok ovakvog izbornog epiloga jeste izuzetno visoka izlaznost pripadnika arapske zajednice, koja čini oko petine ukupnog stanovništva u zemlji. Prema izvještajima koje su prenijeli izraelski mediji i Al Jazeera, pojedine procjene govore o izlaznosti od približno 80 procenata u arapskim naseljima.
Zvanični podaci pokazuju drastičan skok izlaznosti u odnosu na prethodni izborni ciklus iz 2022. godine. Tako je u Nazaretu odziv dostigao 72,2 odsto u poređenju sa nekadašnjih 48,29 odsto, u Rahatu je narastao sa 60,61 na čak 82 procenta, dok je u Umm al-Fahmu glasalo 75,7 odsto upisanih birača naspram ranijih 38,29 odsto. Novinarka Nour Odeh navela je da su ovi izbori za pomenutu zajednicu imali egzistencijalni karakter, što je na birališta privuklo i one građane koji su ranije bojkotovali izborni proces.
Politički paradoks i poruke iz kampanje
Rezultat glasanja stvorio je svojevrsni paradoks za Netanyahua, koji je u predizbornom periodu intenzivno pozivao desno orijentisane glasače da izađu na izbore upravo upozoravajući na visoku mobilizaciju arapskih birača. Tokom izbornog dana koristio je poruke poput slogana „Desnica ili Palestina“ i upozoravao da bi zemlju mogli voditi arapski poslanici Mansour Abbas i Ahmad Tibi, dok su aktivisti Likuda u Jerusalimu preko razglasa emitovali poruke upozorenja na odziv Arapa.
Nakon takve kampanje, koju su arapski političari osudili kao diskriminatorsku, Netanyahu se našao u situaciji da upravo oni faktori protiv kojih je agitovao imaju potencijal da odrede njegov dalji ostanak na čelu izvršne vlasti.
Podjele unutar opozicionih redova
Ni suprotni politički tabor nema jednostavan zadatak. Bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske Gadi Eisenkot tokom obraćanja javnosti tvrdio je da buduća vlast mora proisteći isključivo iz cionističke većine, što dovodi u pitanje partnerstvo s arapskim poslanicima iako su njihovi mandati ključni za smjenu premijera.
Sa druge strane, predsjednik Demokrata Yair Golan otvoreno je zatražio formiranje vlade promjene u saradnji s arapskim partijama, ističući da svaki glas mora imati jednaku vrijednost. Golan je poručio da opozicija mora odbaciti vještačke podjele i prihvatiti matematičku realnost raspodjele mandata u Knessetu.
I same arapske partije nastupaju samostalno. Stranka Ra'am, na čijem je čelu Mansour Abbas, već ima iskustvo rada u vladajućoj koaliciji iz perioda između 2021. i 2022. godine, te je i nakon ovog glasanja izrazila spremnost za politički dijalog o budućem uređenju vlasti.
