Predavanje o antici otvorilo ciklus o prošlosti BiH
U Sarajevu je 27. oktobra 2026. godine održano predavanje o antici, čime je zvanično počeo edukativni ciklus posvećen prošlosti, društvenom razvoju i identitetu ovog područja. U organizaciji VKBI-ja, predavanje pod nazivom „Bosna i Hercegovina u antičko doba – Iliri, Rimljani i prvi poznati stanovnici naših prostora“ privuklo je veliki broj posjetilaca, a o ovoj temi govorili su univerzitetski profesori Amra Šačić-Beća i Salmedin Mesihović, uz moderiranje arheologa i muzejskog savjetnika Adnana Muftarevića.
Ciklus predavanja do maja iduće godine
Na samom početku skupa prisutnima se obratio predsjednik VKBI-ja Kasim Trnka, dok je ciljeve i osnovnu zamisao ovog projekta iznijela Zilha Mastalić Košuta, predsjedavajuća Savjeta VKBI-ja za istoriju i promociju očuvanja kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa. Ona je naglasila važnost stručnog i razumljivog predstavljanja prošlosti, posebno mlađim generacijama, istakavši uvjerenje da se zemlja najbolje brani znanjem i istinom te da je poznavanje sopstvene istorije temelj odgovornosti. Planirano je da se u okviru ciklusa od oktobra 2026. do maja 2027. godine održi ukupno osam predavanja koja će hronološki obuhvatiti periode od antike pa sve do Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Značaj Daorsona i rimskog nasljeđa
U okviru svog izlaganja prof. dr Amra Šačić-Beća govorila je o dolasku Rimljana i njihovom uticaju na starosjedilačke zajednice koje su imale specifične identitete i različite nivoe razvoja. Poseban naglasak stavila je na lokalitet Daorson u Ošanićima kod Stoca, ističući ga kao izuzetan primjer ranog urbanizma gdje su pronađeni tragovi pismenosti na grčkom pismu i kovanja novca. Upozorila je i na potrebu hitne zaštite ovog arheološkog nalazišta koje zaslužuje međunarodnu valorizaciju i uvrštavanje na Uneskovu listu svjetske baštine, a osvrnula se i na antička središta poput Domavije i Delminijuma.
Uzroci i posljedice Batonovog ustanka
O društveno-političkim prilikama i velikom ustanku protiv rimske uprave govorio je prof. dr Salmedin Mesihović kroz temu posvećenu Batonu Desitijatskom. On je pojasnio da su poreski nameti, preuzimanje kontrole nad rudnim bogatstvima i slabljenje domaće privrede izazvali otpor lokalnog stanovništva, posebno zbog nametanja plaćanja dažbina u novcu. Mesihović je ukazao na ulogu ovog ustaničkog saveza koji je povezao zajednice Dalmacije i Panonije, analizirajući vojne operacije, gubitke i dugoročne istorijske posljedice sukoba sa Rimskim carstvom.
Stručnim komentarima diskusiju je upotpunio moderator Adnan Muftarević, povezujući istorijske izvore sa materijalnom arheološkom građom. Nakon predavanja uslijedila je rasprava u kojoj su učestvovali i prisutni građani, a najavljeno je da će naredno predavanje u okviru ciklusa biti posvećeno srednjovjekovnom periodu.
