Kako je pomjeranje sata na Islandu postalo prošlost prije skoro šest decenija
Iako se u većem dijelu Evrope časovnici i dalje podešavaju dva puta u toku godine, pomjeranje sata na Islandu ukinuto je prije skoro šest decenija, jer su tamošnje vlasti zaključile da ova praksa ne donosi nikakvu opipljivu korist stanovništvu.
Razlozi za trajno ukidanje promjene vremena
Ova ostrvska zemlja, prepoznatljiva po gejzirima i vulkanima, još od 1968. godine primjenjuje isto vrijeme tokom čitave godine. Odluka je prvenstveno donesena zbog specifičnog geografskog položaja, usljed kojeg smjenjivanje zimskog i ljetnog računanja vremena nije imalo praktičnog smisla. Posljednje pomjeranje kazaljki zabilježeno je 7. aprila 1968. godine, kada je sat pomjeren za jedan čas unaprijed. Od tog trenutka Island je trajno prešao na griničko srednje vrijeme (GMT), odnosno UTC+0, i nikada više nije mijenjao časovnike radi sezonskog prilagođavanja.
Istorijat ove prakse na Islandu počeo je još 1917. godine, ali je taj početni pokušaj trajao svega četiri godine. Sistem je ponovo zaživio 1939. godine i zadržao se do 1968, kada je islandski parlament donio odluku o njegovom konačnom ukidanju. S obzirom na to da tokom ljeta sunce na Islandu gotovo nikada ne zalazi, a zimski dani traju izuzetno kratko, promjena kazaljki nije omogućavala bolje iskorištavanje dnevnog svjetla. Umjesto prednosti, ova praksa je stanovnicima stvarala samo nepotrebne neprijatnosti.
Rasprave u Evropskoj uniji i dalje traju
Island svakako nije jedina zemlja koja se odlučila na ovakav korak, s obzirom na to da su Rusija i Bjelorusija takođe odustale od pomjeranja časovnika. S druge strane, u Evropskoj uniji se o ukidanju ove prakse raspravlja godinama, ali države članice još nisu postigle zajednički dogovor. Evropska komisija je u februaru 2026. godine pokrenula novo istraživanje koje obuhvata deset različitih scenarija i analizu uticaja na jedinstveno tržište, privredu, potrošnju energije, javno zdravlje i saobraćaj. Predviđeno je da ovo ispitivanje traje do kraja godine, pri čemu konačna odluka zavisi isključivo od saglasnosti svih članica.
Uticaj na zdravlje ljudi i organizaciju rada
Protivnici sezonske promjene vremena naglašavaju da ovakav režim remeti prirodni biološki ritam organizma, odnosno unutrašnji cirkadijalni sat. To često izaziva nesanicu, pad koncentracije i povećanu razdražljivost, a pojedina istraživanja ukazuju i na veću vjerovatnoću javljanja srčanih udara i saobraćajnih nezgoda. Pored zdravstvenih posljedica, prilagođavanje satova stvara logističke prepreke za javni prevoz i preduzeća sa neprekidnim radnim vremenom, dok islandski primjer potvrđuje da društvo može nesmetano funkcionisati i bez sezonskih izmjena vremena.
