Trgovinski deficit BiH probio 10 milijardi KM: Gašenje velikih preduzeća guši privredu
Trgovinski deficit BiH premašio je iznos od 10 milijardi KM za devet mjeseci ove godine, dok je pokrivenost uvoza izvozom pala sa oko 57 na 56 procenata, pokazuju podaci Spoljnotrgovinske komore BiH.
Gubitak nekadašnjih nosilaca domaće privrede, izazvan svjetskim ekonomskim poremećajima, nagomilanim dugovima i neuspješnim privatizacijama, doveo je do situacije u kojoj Bosna i Hercegovina, prema analizama Svjetske trgovinske organizacije i Međunarodnog monetarnog fonda, zauzima 146. poziciju među 190 rangiranih privreda po obimu trgovinskog manjka. Iako se bilježi određeni rast plasmana robe u inostranstvo, vrijednost onoga što se uveze znatno nadmašuje te rezultate.
Pad industrijske proizvodnje i manjak narudžbi
Spoljnotrgovinska komora BiH skreće pažnju na to da negativniji trgovinski bilans ne mora nužno značiti ekonomsku štetu ukoliko se uvoze sirovine, energenti i oprema za proizvodni proces, ali upozoravaju na nepovoljne ekonomske parametre. Pozivajući se na septembarski izvještaj Centralne banke Bosne i Hercegovine, oni ukazuju da se ekonomska aktivnost u zemlji oslanja prvenstveno na domaću potrošnju, dok prerađivački sektor bilježi slabiji doprinos usljed umjerene potražnje sa inostranih tržišta.
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, industrijska proizvodnja je u devetomjesečnom periodu zabilježila pad od približno dva procenta u poređenju sa istim razdobljem prošle godine, dok je godišnja inflacija dostigla šest procenata. Iz Komore navode da je radi popravljanja spoljnotrgovinskog bilansa neophodno osnažiti domaće proizvođače i podići njihovu konkurentnost.
Potrebna zaštita domaće sirovinske baze
U Privrednoj komori FBiH ocjenjuju da cjelokupna strategija i mjere nadležnih organa moraju biti usmjerene ka tehnološkom osavremenjavanju, supstituciji uvoza u vitalnim granama i prelasku na izradu artikala sa visokim stepenom finalizacije.
Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, upozorio je na neracionalno postupanje sa resursima u drvnom sektoru i agraru. On je naglasio da se iz BiH i dalje plasiraju znatne količine rezane građe, oblovine i trupaca, te da bi rješenje moglo biti uvođenje administrativnih zabrana ili visokih taksi kako bi drvo ostalo domaćim fabrikama namještaja, uz prateće olakšice. Takođe je dodao da se uvoze ogromne količine poljoprivrednih proizvoda poput vode, mlijeka, mesa, voća i povrća, iako zemlja raspolaže kapacitetima da ih sama proizvede.
Udar na prateće sektore i transport
Prekid rada privrednih giganata, poput lukavačkog GIKIL-a i zeničke Željezare koji su bili međusobno zavisni, ostavio je BiH bez ključnih aduta na inostranom tržištu. Ranije su okosnicu izvoza činili bazični metali i teška industrija, prije svega koks, sirovi aluminijum i legure aluminijuma, te željezo i čelik.
Ekonomista Admir Čavalić smatra da je obnova industrije moguća uz jasno sagledavanje prednosti i mana. On ističe da bi za BiH bilo najpovoljnije da djeluje kao industrijski servis za velike multifunkcionalne kompanije, što predstavlja posao sa tradicijom, ali uz podizanje na viši nivo. Prema njegovim riječima, to zahtijeva izgradnju putne mreže, formiranje industrijskih klastera, uklanjanje birokratskih barijera i nameta, te otvaranje tržišta i dinamiziranje lokalne privrede. Čavalić napominje da su privrednici spremni, ali da ključnu ulogu i odgovornost snosi država, jer se krah industrije direktno prelio i na stabilnost energetskog sistema, rudarstvo i željeznički saobraćaj.
Dodatni udar trpi međunarodni transport, gdje je 30 procenata kapaciteta već napustilo zemlju pod pritiskom strogih administrativnih barijera Evropske unije i izostanka adekvatne reakcije domaćih vlasti. Edin Forto, ministar komunikacija i transporta BiH, upozorio je da bi nastavak takvog odliva mogao izazvati osjetno poskupljenje prevoza, što bi posljedično povećalo ukupne životne troškove. Uz to, podaci o padu direktnih stranih ulaganja za 14 procenata potvrđuju oprez investitora, pri čemu većina tog novca odlazi u finansijsku sferu, dok je proizvodnja i dalje na začelju po prilivu kapitala.
