SAD pripremaju napad na Iran dok zaljevske zemlje strahuju od odmazde
Zaljevske države sa velikom zabrinutošću očekuju da bi američki napad na Iran mogao da uslijedi već ove sedmice, pri čemu vlada ozbiljan strah da bi Teheran u znak odmazde mogao udariti na njihovu privrednu i civilnu infrastrukturu, objavio je „Volstrit džurnal“.
Prema saznanjima ovog lista, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp naklonjen je ideji pokretanja obimne vojne akcije nakon što prođu izbori za Kongres u utorak. Mete mogućeg udara bila bi iranska energetska infrastruktura, kao i nuklearni kapaciteti, iako konačna odluka u Vašingtonu još nije zvanično donesena. Iako je diplomatski proces trenutno zaustavljen, a retorika sa obje strane pojačana, izvori navode da je Tramp u subotu prenio izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu da prednost i dalje daje diplomatskim naporima. Sa druge strane, Netanjahu je zahtijevao da se vazdušni napadi izvedu odmah po završetku izbora, za šta izraelska armija već posjeduje razrađene planove.
Pripreme za udare i podizanje bezbjednosti
Govoreći na nedavnom skupu u Ajovi, Tramp je poručio da se do sada suzdržavao jer je želio miran pristup, ali je dodao da će u određenom trenutku morati da upotrijebe čvrstu ruku. Američki medij podsjeća da je predsjednik SAD slične pritiske i prijetnje iznosio i krajem jula, kada se na kraju ipak povukao očekujući kompromisno rješenje.
Na terenu se već vide jasni znaci predostrožnosti. Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati izveli su bezbjednosne vježbe koje su obuhvatile i aerodrome. Učesnici energetskog foruma u Abu Dabiju napustili su skup ranije nakon preporuka vlasti, dok je u Rijadu školska nastava tokom ove sedmice prebačena na internet. Istovremeno, diplomatska predstavništva Holandije i Belgije u ovom dijelu svijeta uputila su upozorenje na opasnost od naglog pogoršanja bezbjednosnih prilika.
Diplomatski pregovori u zastoju
Zvanični Vašington već preduzima operativne korake, pa vojska SAD popunjava skladišta municije i premješta ljudstvo sa izloženijih lokacija, dok je u Izrael upućen dodatni PVO sistem Patriot. Agencija Rojters je, pozivajući se na četiri evropska zvaničnika, navela da su američke snage spremne da djeluju u veoma kratkom roku, a dvojica sagovornika potvrdila su da su nuklearni objekti u Iranu primarne mete.
Kada je riječ o diplomatiji, krajem oktobra potpredsjednik SAD Džej Di Vens poslao je pismo iranskom zvaničniku za bezbjednost Mohsenu Rezaiju. Teheran je dopis primio s uvažavanjem, ali bez formalnog odgovora i bez pristanka na sastanak. Pregovori pod pokroviteljstvom Katara dospjeli su u ćorsokak oko redoslijeda ustupaka. Predlog je podrazumijevao da SAD ublaže pomorsku blokadu ukoliko Iran privremeno zaustavi napade na trgovačke brodove, poslije čega bi uslijedio povratak međunarodnih nuklearnih inspektora i pregovori o obogaćenom uranijumu, uz naknadno ukidanje dijela ekonomskih sankcija. Vašington, međutim, odbija da povuče blokadu bez jasnog pomaka, strahujući da bi Iran to iskoristio za izvoz nafte.
Strah od širenja sukoba u regionu
Zemlje Persijskog zaliva pribojavaju se scenarija koji bi bio znatno teži od sukoba zabilježenih u martu. Budući da Teheran ne raspolaže sredstvima da potpuno osujeti američke i izraelske udare iz vazduha, pretpostavlja se da bi odgovor usmjerio ka susjednim teritorijama. Vojni analitičar Behnam Ben Taleblu ocijenio je da iransko rukovodstvo neće prećutati čak ni kratkotrajan i silovit napad, te da bi gađanje infrastrukture neizbježno izazvalo reakciju.
U diplomatskim krugovima se saznaje da su pojedine arapske zemlje upozorile Teheran da će uzvratiti na svaki napad. Saudijska Arabija je zatražila od Irana da utiče na Hute, ali su nedugo zatim iz pravca Jemena lansirane rakete i dronovi prema Rijadu i postrojenju Ras Tanura, koje su saudijske snage uspjele da presretnu. Predstavnik Međunarodne krizne grupe Ali Vaez zaključio je da dalja eskalacija djeluje neminovno i da bi razvoj situacije mogao ubrzo poprimiti izuzetno opasan tok.
