Petrović Škero: Sud tretiran kao servis vlasti, pomilovanja kao političke odluke
Bivša predsjednica Vrhovnog suda Srbije Vida Petrović Škero izjavila je za RTS da javnost ni danas ne zna da li je prilikom pomilovanja 49 lica, koje je na kraju predsjedničkog mandata odobrio Aleksandar Vučić, ispoštovana zakonska procedura. Ona smatra da je izvršna vlast sud doživjela kao servis vlasti, odnosno kao svoju PR službu, i da bi Ustavni sud trebalo da razmotri odlaganje izvršenja tih odluka dok se ne utvrde sve okolnosti njihovog donošenja.
Objavljen spisak od 49 pomilovanih lica
Ministarstvo pravde u tehničkom mandatu objavilo je spisak 49 lica koje je Vučić pomilovao na kraju predsjedničkog mandata. Među njima su bivša državna sekretarka MUP-a Dijana Hrkalović, lica optužena i osuđena za korupciju, kao i oni koji su bili osumnjičeni za napade na učesnike studentskih protesta.
Petrović Škero kaže da je sporan i način na koji je javnost o tome obaviještena, jer, kako navodi, nije blagovremeno dobila informaciju o tome ko je pomilovan, a nisu poznati ni razlozi za takve odluke.
„Ustavno ovlašćenje predsjednika je da daje pomilovanja. Pomilovanje je akt milosti. Ali, da li je to urađeno po zakonu ili nije, mi ni danas ne znamo“, istakla je Petrović Škero.
Protivrječna saopštenja i nepoznata procedura
Bivša predsjednica Vrhovnog suda Srbije ukazuje na, kako kaže, protivrječna saopštenja Ministarstva pravde, koje je najprije navelo da nije učestvovalo u postupku pomilovanja, a potom saopštilo da spisak nije moglo ranije da objavi dok to ne uradi sud. Prema njenim riječima, još se ne zna da li je procedura poštovana i da li su odluke donesene u skladu sa zakonom.
„Ne znamo da li je Ministarstvo napisalo svoj obrazloženi prijedlog predsjedniku države. Ne znamo da li je u svim slučajevima ili u nekim slučajevima sud davao mišljenje da postoje uslovi za pomilovanje“, navela je Petrović Škero.
Kritikovala je i obrazloženje Ministarstva pravde da spisak nije mogao ranije da bude objavljen jer su odluke najprije morale da budu dostavljene sudovima i tužilaštvima. „Očigledno je da je izvršna vlast doživjela sud kao svoj servis, kao svoju PR službu, što je nedopustivo“, ocijenila je Petrović Škero. Naglašava da je posebno važno utvrditi da li je Ministarstvo pravde učestvovalo u propisanoj proceduri, a kako je rekla, moralo bi. „Ukoliko zaista nisu učestvovali, onda je grubo prekršena procedura i taj akt ne bi smio da proizvodi pravno dejstvo“, dodala je.
Ukazala je i da nema obrazloženja o pomilovanjima i upitala da li građani znaju zbog čega je pomilovano lice koje je automobilom udarilo mladu djevojku na trotoaru, koja je zadobila teške povrede, a još se ne zna da li će imati trajne posljedice. „Zašto je pomilovan ljekar koji je uzimao mito od roditelja koji očekuju svoje dijete? Da li je tu potrebno izvršiti pomilovanje? Da li je normalno pomilovati sudiju zbog falsifikovanja i primanja mita?“, navela je.
Apel Ustavnom sudu za privremenu mjeru
Govoreći o mogućnosti osporavanja odluka o pomilovanju, Petrović Škero objašnjava da zakon ne predviđa pravo na žalbu, ali da se može postaviti pitanje zakonitosti postupka u kojem su odluke donesene. Smatra da bi Ustavni sud trebalo da se oglasi i razmotri donošenje privremene mjere kojom bi bilo odloženo izvršenje odluka dok se ne utvrdi da li je u svakom pojedinačnom slučaju poštovana procedura.
„Mislim da bi u ovom trenutku Ustavni sud morao da reaguje. Bilo bi veoma nužno da donese privremenu mjeru da se odloži izvršenje dok se ne utvrdi za svaki slučaj pojedinačno da li je zloupotrijebljena procedura i razlog za donošenje ovakve odluke“, rekla je Petrović Škero.
Ukazuje i da je pomilovanje prije pravosnažne presude moguće, ali da se takva mogućnost veoma rijetko koristi i da bi morali da postoje posebno opravdani razlozi. Kao primjere navela je tešku bolest ili slučajeve političkog progona. „Kada se neko pomiluje prije nego što presuda postane pravosnažna, to je onda zaista razlog milosti države prema nekome, kada postoje tako ozbiljni razlozi. Na primjer, ako je neko jako teško bolestan“, objasnila je Petrović Škero.
Upozorava i na pravne posljedice pomilovanja kojima se lica oslobađaju krivičnog gonjenja, ukazujući da bi naknadno utvrđivanje nezakonitosti takvih odluka moglo da otvori složena pravna pitanja. Naglašava da javnost mora da zna zbog čega su pomilovana lica koja su bila optužena ili osuđena za teška krivična djela.
Politička, a ne pravna odluka
Na pitanje da li pomilovanja vidi kao političke ili pravne odluke, Petrović Škero odgovorila je da joj, imajući u vidu okolnosti u kojima su donesene, više liče na političke odluke. „Meni liči kao politička odluka“, zaključila je bivša predsjednica Vrhovnog suda Srbije.
