Studentski plan: javni stanovi se ne prodaju, odluke o gradnji pod javnu kontrolu
Studentski plan, programski dokument Studentske liste, u jednom poglavlju objedinjuje infrastrukturu, urbanizam, saobraćaj i telekomunikacije. Kako prenosi 021.rs, taj dio programa polazi od ocjene da se najveći problemi sadašnjeg sistema izgradnje, razvoja gradova i mobilnosti nalaze u odlučivanju van institucija i u netransparentnim ugovorima sa „povlašćenim privatnicima“.
Kao odgovor predlažu veći uticaj institucija na odluke o gradnji, upravljanju prostorom i saobraćaju, kao i uvođenje javne kontrole nad tim procesima. Održavanje postojeće infrastrukture i unapređenje javnog prevoza, navode, imaće prednost u odnosu na nove megaprojekte. Čitav ovaj dio plana podijeljen je na građevinarstvo, prostor i stanovanje, telekomunikacije i digitalizaciju, te saobraćaj.
Nezavisna komisija za kapitalne investicije
Prva mjera odnosi se na ugovore o kapitalnim javnim projektima, sa kojih bi oznaka povjerljivosti bila skinuta „u najvećoj mjeri u kojoj to zakon dozvoljava“. Tajnost bi, kako se navodi, bila jasno ograničena zakonom, a njena zloupotreba bila bi krivično djelo.
U roku od šest mjeseci bila bi formirana nezavisna komisija koja bi preispitala sve kapitalne javne investicije. Njen mandat trajao bi četiri godine, a svaka tri mjeseca objavljivala bi izvještaje sa jasnim preporukama za svaki pojedinačni projekat – da li da se nastavi, izmijeni ili obustavi.
Za ukidanje ili usklađivanje zakona koji su doneseni za pojedinačne projekte predviđen je rok od 12 mjeseci. Istražni radovi postali bi obavezan dio svakog investicionog projekta, sa posebnim akcentom na sredstva, a novi zakoni propisali bi obaveznu kontrolu projekata prije početka izvođenja radova i odgovornost rukovodilaca.
Plan predviđa i da pravnu i materijalnu odgovornost snose direktori i vlasnici preduzeća, kao i organi koji izdaju dozvole, kako najveći teret ne bi pao na inženjere na najnižim položajima. Uspostavila bi se i jedinstvena lista prioritetnih projekata na kojoj bi bile sve javne investicije vrijednije od milion evra, a u roku od tri godine bila bi uvedena obavezna naknadna analiza za svaki završeni projekat vrijedan više od deset miliona evra. Cilj je, kako se objašnjava, da se jasno pokaže šta je obećano, šta je zaista izgrađeno, koliko je vremena bilo potrebno i koliko je projekat na kraju koštao.
Inspekcije, registar firmi i Komora inženjera
Studentska lista zalaže se za veće prisustvo građevinske inspekcije na gradilištima, kako bi se suzbilo angažovanje radnika „na crno“. Najavljuju i češće periodične inspekcije poslije završetka radova, za sve vrste objekata, osnivanje nove komisije Suda časti pri Inženjerskoj komori i obavezu da se svaki postupak protiv inženjera okonča u roku od šest mjeseci.
Godinu dana nakon preuzimanja vlasti planiraju uspostavljanje registra građevinskih firmi koje su negativno ocijenjene, a ocjene bi davale domaće i međunarodne institucije, kako bi naručioci poslova prije sklapanja ugovora znali kako je kompanija ranije radila. Predviđen je i novi zakon o Komori inženjera, kojim bi ona bila odvojena od ministarstva, a njeni članovi bili bi isključivo inženjeri.
Za ministra građevinarstva i više kadrove u ministarstvu bio bi propisan uslov da budu inženjeri odgovarajuće struke sa najmanje deset godina iskustva. Na tenderima bi se vrednovali reference, stručnost i kapaciteti, a ne samo najniža cijena, uz formiranje baze javnih objekata, uključujući graditeljsko nasljeđe, i zakonsku obavezu arhiviranja projektne dokumentacije.
Preispitivanje Ekspa 2027 i Beograda na vodi
Odmah po formiranju vlade Studentska lista planira preispitivanje projekata proglašenih projektima „od nacionalnog interesa“, među kojima navode Ekspo 2027, Beograd na vodi, Generalštab i Beogradski sajam. Odluka o tome da li se projekat nastavlja, mijenja ili obustavlja donosila bi se na osnovu rezultata studija, po istom postupku za sve, bez obzira na to ko stoji iza njega. Do tada, kako tvrde, ne bi bili preduzimani nepovratni koraci.
Nova pravila za urbanističke projekte podrazumijevala bi zabranu promjene namjene, povećavanja urbanističkih parametara i zamjene javnih sadržaja komercijalnim. Planovi detaljne regulacije ne bi smjeli prekoračiti parametre generalnog plana. U katastru bi svaka promjena bila zabilježena u revizorskom tragu, uvid u podatke bio bi besplatan, a vlasnik bi dobijao obavještenje čim dođe do promjene koja se odnosi na njegovu parcelu.
Javni stanovi se ne prodaju
U stambenoj politici Studentska lista planira zabranu prodaje javnih stanova. Osnovni model bio bi dugoročni neprofitni zakup po pristupačnoj cijeni, dok bi socijalni stanovi bili oslobođeni poreza na imovinu. Odmah po formiranju vlade bila bi uvedena i zabrana prinudnog iseljenja iz jedinog doma dok se ne obezbijedi alternativni smještaj, kao i registri javnih stanova, javnog zemljišta i svih planskih dokumenata.
Prazni javni stanovi bili bi stavljeni u upotrebu, a stambeni fond bi se povećavao prenamjenom postojećih javnih objekata i otkupom. Velike izmjene predviđene su i u iznajmljivanju stanova – standardizovani ugovori i zaštita od proizvoljnog raskida zakupa, uz cijenu zakupa usklađenu sa prosječnim prihodima na određenoj lokaciji. Uspostavio bi se jedinstveni registar zakupa i evidencija praznih stanova, a kratkoročno turističko iznajmljivanje bilo bi ograničeno tako što turistički smještaj ne bi mogao da se organizuje u stanu namijenjenom stanovanju. Studentska lista namjerava da se pozabavi i problemom beskućništva.
