Iran: obogaćeni uranij ostaje u zemlji, ne ide u Rusiju
Iran neće dozvoliti da se njegove zalihe obogaćenog uranija prebace u neku treću državu, izjavio je Mohsen Rezaei, sekretar Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost Irana. Kako je naglasio, obogaćeni uranij ostaje u zemlji i Teheran će ga sam koristiti, o čemu je obaviještena i Moskva.
Rezaei je to rekao u intervjuu za libansku televiziju Al Mayadeen, odbacujući jedan od prijedloga koji se razmatrao u diplomatskim naporima da se prevaziđe spor oko iranskog nuklearnog programa. Iranske vlasti, ipak, nisu potpuno zatvorile vrata dogovoru, jer ostavljaju otvorenim pitanje smanjenja stepena obogaćenosti uranija unutar same zemlje, pod nadzorom međunarodnih inspektora.
Poruka Moskvi: materijal ne napušta Iran
Prema njegovim riječima, ruski partneri su obaviješteni da će obogaćeni materijal ostati na iranskoj teritoriji i da će ga Teheran samostalno koristiti. Rezaei je dodao da Iran neće dopustiti iznošenje ni najmanje količine obogaćenog nuklearnog materijala izvan granica.
On je naveo i da vlasti u Teheranu planiraju da taj materijal upotrijebe za razvoj brodova i podmornica na nuklearni pogon. Njegova izjava predstavlja odbacivanje jednog od rješenja o kojima se razgovaralo u okviru diplomatije usmjerene na rješavanje spora oko iranskog nuklearnog programa.
Zašto je uranij najveća prepreka
Prema podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), Iran je prije američkih i izraelskih napada na njegova nuklearna postrojenja u junu 2025. godine raspolagao s približno 440,9 kilograma uranija obogaćenog do 60 posto.
To je znatno više od nivoa koji se uobičajeno koristi za proizvodnju električne energije u nuklearnim elektranama, gdje se obogaćenost najčešće kreće između tri i pet posto. Za izradu nuklearnog oružja obično se koristi uranij obogaćen do oko 90 posto.
Uranij obogaćen do 60 posto još nije materijal za nuklearno oružje, ali je mnogo bliži tom nivou nego uranij koji se koristi u većini civilnih postrojenja. Nakon napada na iranska nuklearna postrojenja međunarodni inspektori nisu mogli potvrditi koliko je tog materijala preostalo niti gdje se nalazi, pa pitanje iranskih zaliha ostaje jedno od najvažnijih u pregovorima o budućnosti nuklearnog programa.
Optužbe Zapada i odgovor Teherana
Sjedinjene Američke Države, Izrael i druge zapadne države već duže vrijeme optužuju Iran da nastoji da razvije nuklearno oružje. Teheran te optužbe odbacuje i tvrdi da njegov nuklearni program ima isključivo mirnodopsku svrhu.
Ruska ponuda i mogući kompromis
Rusija je ranije ponudila da primi i skladišti iranski visokoobogaćeni uranij, kao dio mogućeg diplomatskog sporazuma. Takav aranžman omogućio bi Iranu da zadrži dio nuklearnog programa, dok bi materijal koji izaziva najveću međunarodnu zabrinutost bio izvan zemlje. Rezaei je sada poručio da Teheran takvo rješenje ne prihvata, a izjava je uslijedila nekoliko dana nakon njegovog susreta s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi.
Odbijanje transfera uranija, međutim, ne znači da je Iran odbacio svaku mogućnost kompromisa. Prema ranijim diplomatskim prijedlozima, razmatrana je mogućnost da se uranij obogaćen do 60 posto razrijedi na niži nivo obogaćenosti, ali da ostane na iranskoj teritoriji, uz postupak pod nadzorom IAEA-e.
Katarski prijedlog, o kojem je prethodnih dana izvještavao britanski Guardian, predviđa i povratak međunarodnih inspektora u iranska nuklearna postrojenja.
