CIK odbio zahtjev za podatke sa skenera i identifikacije birača
CIK odbio zahtjev Transparency Internationala BiH i Koalicije „Pod lupom“ za dostavljanje podataka prikupljenih uređajima za identifikaciju birača i skenerima. Te organizacije odluku Centralne izborne komisije BiH ocjenjuju nezakonitom i najavljuju pokretanje pravnih postupaka, uz ocjenu da bi traženi podaci mogli pomoći u otkrivanju eventualnih manipulacija tokom izbornog procesa.
Od CIK-a su, kako navode u zajedničkom saopštenju, tražili informacije o izlaznosti na svakom biračkom mjestu, broju birača koje uređaji nisu mogli identifikovati otiskom prsta, kao i spisak lokacija na kojima pojedine tehnologije nisu korištene. Zatražili su i podatke o biračkim mjestima na kojima su uočena odstupanja između elektronskog i ručnog brojanja glasova.
Arnautović: izvučeni iz konteksta daju pogrešnu sliku
Na sjednici CIK-a na kojoj se razmatrao zahtjev obrazloženo je da bi objavljivanje takvih podataka moglo dovesti do pogrešnih zaključaka. Član CIK-a Suad Arnautović rekao je da se radi o pojedinačnim podacima koji bi, izvučeni iz konteksta, mogli biti interpretirani na različite načine i stvoriti potpuno pogrešnu sliku u javnosti. Dodao je i da podaci neće biti objavljeni prije nego što o tom pitanju raspravlja Parlamentarna skupština BiH.
Neuobičajen rast izlaznosti između 17 i 19 sati
Iz Transparency Internationala BiH i Koalicije „Pod lupom“ upozoravaju da sumnje u moguće izborne nepravilnosti dodatno podgrijavaju i zvanični podaci. Prema njihovim navodima, u brojnim lokalnim zajednicama zabilježen je neuobičajeno veliki rast izlaznosti u periodu između 17 i 19 sati.
Podaci Koalicije „Pod lupom“, prikupljeni na reprezentativnom uzorku biračkih mjesta, pokazuju da se broj listića za Predsjedništvo BiH poklapao s brojem birača evidentiranih putem uređaja za identifikaciju na 55,8 odsto posmatranih lokacija. Na 6,5 odsto biračkih mjesta utvrđena je razlika veća od +/-3 glasa.
Više od 500 biračkih mjesta sa pokazateljima nepravilnosti
Transparency International je vlastitom analizom izdvojio više od 500 biračkih mjesta na kojima su uočeni pokazatelji koji, prema međunarodnoj praksi, mogu upućivati na nepravilnosti. Među njima su izlaznost veća od 80 odsto, što je gotovo dvostruko iznad prosjeka, više od 15 odsto nevažećih listića, kao i situacije u kojima je jedan kandidat osvojio više od 80 odsto glasova.
Nove tehnologije i pitanje transparentnosti
Te organizacije podsjećaju da je uvođenje novih izbornih tehnologija uslijedilo nakon što su kroz posmatranje izbora, sudske postupke i grafološke analize utvrđene brojne manipulacije glasovima. Među ranije zabilježenim nepravilnostima navode glasanje u ime drugih osoba, najčešće preminulih ili birača koji nisu izašli na izbore, dvostruko glasanje, zloupotrebu pomoći pri glasanju, narušavanje tajnosti glasanja, dopisivanje glasova na prazne listiće i namjerno poništavanje važećih glasačkih listića.
Elektronska identifikacija birača uvedena je kako bi se spriječila zloupotreba identiteta, dok je uvođenje skenera trebalo da spriječi manipulacije glasačkim listićima i rezultatima brojanja. Iz tih organizacija, međutim, upozoravaju da je nekorištenje ili nepravilna primjena bilo koje od uvedenih tehnologija mogla ostaviti prostor za nove izborne zloupotrebe.
Tvrde i da je sam proces uvođenja novih tehnologija bio obilježen nedovoljnom transparentnošću. Kako navode, ni danas nije jasno na koji način su utvrđeni konačni rezultati, jesu li se razlikovali od preliminarnih, niti zbog čega nisu objavljena poređenja podataka o izlaznosti sa uređaja za identifikaciju i broja listića, kao ni rezultati elektronskog i ručnog brojanja. Dodatno pitanje, ističu, jeste i koja je izlaznost prikazana na internet stranici sa izbornim rezultatima.
