Grijanje u Banjaluci i poslovanje Eko toplana: Zečević odbacio prodaju kapitala

Direktor Eko toplana Dragiša Zečević poručio je da grijanje u Banjaluci funkcioniše u izuzetno složenim finansijskim okolnostima, naglasivši da privatni kapital u tom preduzeću nije na prodaju i da o takvom koraku nikada nisu vođeni zvanični pregovori.
Nabavka energenta na odgođeno plaćanje
Govoreći o tekućoj sezoni, Zečević je naveo da su obaveze za drvo iz prethodnog perioda izmirivane sve do septembra, što je direktno uticalo na smanjenje zaliha pripremljenih za zimu. Zbog takve situacije, preduzeće je postiglo dogovor sa Šumama Republike Srpske o isporuci oko 20.000 kubnih metara sječke uz odloženi rok plaćanja, pri čemu i dalje ostaje otvoreno pitanje iz kojih izvora će taj dug biti izmiren jer prihodi ne prate drastičan rast ulaznih troškova.
Sporna budžetska podrška i gradske subvencije
Kao jedan od ključnih razloga za sadašnje novčane poteškoće, rukovodstvo preduzeća navodi izostanak sredstava iz gradske kase. Zečević podsjeća na dogovor iz 2023. godine, kada je planirano uvećanje prihoda za ukupno 48 odsto kroz korekciju cjenovnika i izdvajanje pet miliona maraka subvencija iz budžeta Grada Banjaluka, čime je trebalo pokriti preostalih 26 procenata tereta.
Iako je taj model tada omogućio nesmetan završetak sezone, sredstva u istom iznosu nisu predviđena za 2024. godinu. Iz uprave ističu da su u decembru te godine poslali zvaničan dopis nadležnim gradskim službama sa zahtjevom za isplatu, ali da do danas nisu zaprimili nikakav odgovor. Dodatni pritisak stvaraju i zahtjevi lokalne administracije da se isporuka toplotne energije produži do 1. maja, što nameće veću potrošnju energenata bez obezbjeđenja dopunskog novca.
Dotrajala mreža i upozorenje institucijama
Zbog nepovoljnih finansijskih kretanja, Eko toplane su uputile dopise Vladi Republike Srpske i Elektroprivredi, upozoravajući na opasnost od prelivanja problema na elektroenergetski sektor. Kako procjenjuje Zečević, eventualni prekid rada toplovoda natjerao bi stanovništvo na masovno korištenje struje za zagrijavanje, što bi izazvalo preopterećenje i kolaps na elektro-mreži.
Poseban izazov predstavlja stanje distributivnog cjevovoda dužine oko 200 kilometara. Osvrćući se na najave gradonačelnika o ulaganju 14 miliona maraka u obnovu oko 40 odsto toplovoda, Zečević ocjenjuje da bi to predstavljalo tek početni korak, dok bi za trajnu i sigurnu stabilizaciju sistema bilo neophodno obezbijediti oko 200 miliona maraka.
Izolacija zgrada kao ključni problem u Boriku
Kada je riječ o pritužbama građana, naročito u naselju Borik gdje ima oko 5.000 potrošača, iz preduzeća napominju da na kvalitet zagrijavanja presudno utiče dotrajalost starih objekata i loša izolacija. Zečević dodaje da se godišnje sa mreže isključi oko 300 korisnika, dok se u istom periodu priključi oko 400 novih, uz napomenu da su tehničke procedure za potpuno isključenje u starijim zgradama izuzetno složene.






