Novoizabrani članovi Predsjedništva BiH preuzeli dužnost

Novoizabrani članovi Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, Darijana Filipović i Denis Bećirović stupili su na dužnost na konstitutivnoj sjednici održanoj u Sarajevu, gdje su im uručeni sertifikati i gdje su potpisali svečanu izjavu. Mjesto predsjedavajuće u predstojećih osam mjeseci pripalo je srpskom članu Željki Cvijanović.
Cvijanović pozvala na unutrašnji dogovor i dijalog
Obraćajući se prisutnima, Cvijanovićeva je poručila da će tokom predstojećeg četvorogodišnjeg perioda braniti interese stanovnika Republike Srpske koji su joj dali povjerenje, uz potpuno uvažavanje prava ostalih da istupaju u ime svojih naroda. Ona je podvukla da rješenja leže isključivo u sporazumijevanju i međusobnom razgovoru.
Predsjedavajuća Predsjedništva je navela da novi mandat posmatra kao ocjenu dosljednog sprovođenja politike oslonjene na poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, te ustava Republike Srpske i BiH. Ocijenila je i da su raniji period obilježila nametanja i urušavanje uloge domaćih organa vlasti, izrazivši očekivanje da će domaći političari preuzeti rukovođenje procesima.
Kako je istakla, prethodne tri decenije donijele su previše kriza, zbog čega je neophodan smjer bez pritisaka, preglasavanja i dominacije bilo kojeg naroda. Naglasila je da Republika Srpska ostaje otvoren partner svakome ko prihvata njenu ustavnu poziciju.
Prioriteti hrvatskog i bošnjačkog člana
Hrvatski član Predsjedništva Darijana Filipović ukazala je na važnost ravnopravnog položaja, bezbjednosti i političke vidljivosti Hrvata, dodajući da se takav status ne smije ostvarivati na štetu drugih. Poručila je da ne zahtijeva ništa više niti pristaje na manje od onoga što pripada svima, ističući da BiH mora biti prostor u kojem svi građani imaju jednaku vrijednost.
Sa druge strane, bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović najavio je kontinuitet u svom političkom djelovanju. Kao ključne pravce naveo je integracije u Evropsku uniju i približavanje Sjevernoatlantskom savezu, uz obećanje da će uložiti napor kako bi BiH dobila poziv za prijem u NATO, ocjenjujući te procese međusobno povezanim.
Oprečni stavovi o saradnji sa NATO savezom
Nastup bošnjačkog člana na samom početku mandata pokazao je da krupne političke razlike i dalje traju. Iako je srpski član Predsjedništva u ranijem periodu više puta jasno naglasila da punopravno članstvo u NATO savezu ne dolazi u obzir te da je saradnja definisana isključivo Programom reformi, stavovi o vojnim integracijama ostaju jedno od glavnih pitanja razmimoilaženja u novom sazivu.






