Privreda

Radne dozvole u Hrvatskoj najviše dobijaju radnici iz BiH, ali zabilježen pad

Zvanični podaci pokazuju da su radne dozvole u Hrvatskoj tokom prvih deset mjeseci ove godine izdate za 23.914 državljana Bosne i Hercegovine, čime su građani BiH zadržali vodeće mjesto po broju odobrenja za boravak i rad u toj zemlji. Broj izdatih isprava približno je jednak ukupnom broju žitelja opština kao što su Modriča, Novi Grad ili Derventa, računajući cjelokupna administrativna područja ovih lokalnih zajednica zajedno sa seoskim naseljima prema popisu iz 2013. godine.

Zemlje iz kojih stiže najviše radnika

Prema evidenciji koju vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Hrvatske (MUP RH), na drugom mjestu po broju izdatih odobrenja nalaze se Filipini sa 20.740, dok je treća Srbija sa 20.646 dozvola. Nakon njih slijede Nepal sa 18.902 i Sjeverna Makedonija sa 10.839 odobrenih zahtjeva.

U grupi od deset zemalja čijim je državljanima omogućen boravak i rad nalaze se još Indija sa 8.287, Uzbekistan sa 6.258, Kosovo sa 4.844, te Egipat sa 2.611 i Albanija sa 2.291 dozvolom. Ova statistika potvrđuje da potrebe tamošnjeg tržišta rada u velikoj mjeri podmiruju radnici sa azijskog kontinenta, uz dosadašnji stalni priliv kadrova iz regiona.

Smanjenje broja odobrenja u poređenju sa prošlom godinom

Iako građani BiH i dalje prednjače na ljestvici, primjetno je smanjenje obima izdatih isprava. Posmatrajući podatke za prvih devet mjeseci tekuće godine, kada je radnicima iz BiH izdato 22.565 dozvola, evidentiran je pad od skoro 12 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Razlozi promjena na tržištu rada

Komentarišući ove pokazatelje za „Nezavisne novine“, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić istakao je da na promjenu dinamike zapošljavanja utiču dva ključna činioca: veći angažman radnika iz azijskih država i smanjenje aktivnosti u proizvodnom sektoru.

Prema njegovim riječima, kadrovi iz zemalja poput Nepala, Indije i Bangladeša uglavnom preuzimaju poslove u turizmu, ugostiteljstvu i uslužnim granama. Sa druge strane, radnici koji iz Republike Srpske i BiH odlaze u Hrvatsku većinom rade u proizvodnim djelatnostima. Međutim, usljed krize u Evropskoj uniji, pojedine proizvodne fabrike u Hrvatskoj prinuđene su da smanjuju obim posla, sele proizvodnju ili dijele otkaze.

Škrebić se osvrnuo i na migracione tokove koji traju posljednjih sedam do osam godina, napomenuvši da iseljavanje nije specifičnost samo BiH i Hrvatske, već da se radnici sele i iz razvijenih država poput Njemačke i Austrije prema Švedskoj, Švajcarskoj, Americi i Luksemburgu. On je kao pozitivan primjer naveo Poljsku, koja je zahvaljujući snažnom tehnološkom i privrednom razvoju uspjela da zaustavi negativna demografska kretanja.

Izvor
Nezavisne novine

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button