Semezdin Mehmedinović laureat prestižnog književnog priznanja

Bosanskohercegovački književnik Semezdin Mehmedinović ovogodišnji je dobitnik književnog priznanja „Janko Polić Kamov“ za djelo „Mali roman o tišini“, koje je objavila izdavačka kuća VBZ. Ova odluka saopštena je na svečanosti u organizaciji Hrvatskog društva pisaca, koje je i osnovalo nagradu te je tradicionalno dodjeljuje na dan Kamovljevog rođenja.
Odluka i ocjena stručnog žirija
Stručni žiri, koji su činili Marina Šur Puhlovski, Boris Perić i Edo Popović, naglasio je da je nagrađeni naslov višestruko intrigantno ostvarenje, vješto ispripovijedan i pažljivo komponovan romaneskni hibrid. U obrazloženju je istaknuto da knjiga diskretno spaja brojne izražajne oblike, od kratkih zapisa i proznih crtica, preko tehnike kolažiranja, do složene narativne strukture koja tekst drži na okupu.
Ocjenjivači su naveli i da se priča o povratku pisca iz Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevo može posmatrati kao intimni mozaik uspomena, asocijacija i snova koji su sazrijevali tokom egzila. Djelo se kreće od osjećajne autobiografije koja izbjegava zamke autorovog ega, pa sve do forme kraćih eseja. Kako je žiri zaključio, vrijeme ove knjige jeste tišina u kojoj odzvanjaju glasovi koji se u stvarnosti više ne čuju, a njihova utopija opstaje isključivo kroz snove i sjećanja.
Bogata književna biografija
Semezdin Mehmedinović rođen je 1960. godine u Kiseljaku, a studije komparativne književnosti završio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje je učestvovao u pokretanju i uređivanju časopisa „Fantom slobode“. Po završetku rata preselio se u SAD, odakle se 2019. vratio u Bosnu i Hercegovinu, u kojoj danas provodi veći dio godine, dok je svoja djela najčešće premijerno izdavao u Hrvatskoj. Autor je niza proznih i poetskih knjiga, među kojima su „Modrac“, „Emigrant“, „Sarajevo blues“, „Devet Aleksandrija“, „Transatlantic mail“, „Ruski kompjuter“, „Autoportret s torbom“, „Knjiga prozora“, „Me'med, crvena bandana i pahuljica“, „Ovo vrijeme sada“, „Mali roman o tišini“ i „Kuća za pisanje“.
Značaj i tradicija priznanja
U najužem izboru za ovo priznanje našli su se i Mladen Blažević sa djelom „Aritmija zemlje“, Ana Brnardić sa knjigom „Jezero“, Drago Glamuzina sa romanom „Crveni zec“, te Nikola Strašek sa debitantskim rukopisom „Heroin, hljeb i rudnici sumpora“. Hrvatsko društvo pisaca pokrenulo je nagradu 2014. godine radi podsticanja inovativnosti u jeziku, stilu i tematici, a predsjednik udruženja Edi Matić podsjetio je da se kriterijumi oslanjaju na Kamovljev slobodarski duh.
Priznanje se dodjeljuje za romane, zbirke priča, poeziju ili drame čije je prvo izdanje objavljeno na hrvatskom jeziku kod tamošnjeg izdavača. Konkurs se otvara početkom jula, a uručenje se priređuje 17. novembra, naizmjenično u Zagrebu i Rijeci. Nagrada obuhvata novčani iznos od dvije hiljade evra i bronzanu skulpturu „Ključ Kamov“, rad vajara Davora Krelje. Ovogodišnjem pobjedniku priznanje će biti predato naknadno, s obzirom na to da nije prisustvovao svečanosti.






