Prvi višestranački izbori u BiH: SDA, SDS i HDZ osvojile 202 od 240 mandata

Prvi višestranački izbori u BiH održani su 18. novembra 1990. i bili su prvo glasanje te vrste poslije skoro pola vijeka jednopartijske komunističke vladavine. Tim danom zatvoreno je jedno poglavlje političkog sistema i otvoren period koji će obilježiti naredne decenije.
Glasalo se u vrijeme duboke političke i ekonomske krize Jugoslavije, jačanja nacionalnih pokreta i sve otvorenijih sukoba oko budućnosti zajedničke države. Građani su prvi put poslije Drugog svjetskog rata dobili priliku da na biralištima biraju između više političkih stranaka.
Glasalo 74,42 procenta upisanih birača
Upisana su bila 3.144.353 birača, a na izbore je izašlo 2.339.958, što čini 74,42 procenta. Oko 1.500 kandidata borilo se za 240 poslaničkih mjesta u Skupštini Socijalističke Republike BiH.
Tri nacionalne stranke uzele 202 mandata
Najveći uspjeh imale su tri novoosnovane nacionalne stranke – Stranka demokratske akcije (SDA), Srpska demokratska stranka (SDS) i Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ). SDA je osvojila 86 poslaničkih mandata, SDS 72, a HDZ 44, pa su zajedno držale 202 od 240 mjesta, nešto više od 84 procenta tadašnjeg parlamenta.
Nekadašnji Savez komunista, koji je nastupio pod reformisanim političkim identitetom, kao i Savez reformskih snaga Jugoslavije, povezan s tadašnjim saveznim premijerom Antom Markovićem, nisu uspjeli da ostvare rezultate kojima su se nadali.
Rezultati su pokazali snažnu političku mobilizaciju prema nacionalnoj pripadnosti. Tri pobjedničke stranke, iako sa različitim programima i pogledima na budućnost Jugoslavije, poslije izbora postigle su dogovor o zajedničkom formiranju vlasti.
Abdić imao više glasova, Izetbegović postao predsjednik
Jedna od najzanimljivijih pojedinosti ticala se izbora sedmočlanog Predsjedništva SR BiH. Fikret Abdić, tada poznat kao uspješan privrednik i direktor velikokladuškog Agrokomerca, dobio je 1.045.539 glasova, dok je lider SDA Alija Izetbegović imao 879.266 glasova.
Iako je Abdić dobio više glasova, na čelo Predsjedništva došao je Izetbegović, nakon dogovora unutar SDA. U Predsjedništvo su, osim njih dvojice, izabrani Biljana Plavšić, Nikola Koljević, Stjepan Kljuić, Franjo Boras i Ejup Ganić.
Podjela najvažnijih funkcija takođe je bila predmet sporazuma triju pobjedničkih stranaka. Izetbegović je preuzeo čelnu funkciju Predsjedništva, Momčilo Krajišnik iz SDS postao je predsjednik Skupštine, a Jure Pelivan iz HDZ imenovan je za predsjednika Vlade.
Saradnja kratko trajala, uslijedili referendum i rat
Politička saradnja tri nacionalne stranke nije dugo potrajala. Njihove suprotnosti posebno su došle do izražaja tokom 1991, kada je raspad Jugoslavije otvorio pitanje budućeg državnopravnog statusa Bosne i Hercegovine.
Dok su SDA i HDZ podržavale put ka nezavisnosti, rukovodstvo SDS protivilo se izdvajanju BiH iz Jugoslavije. Manje od godinu i po poslije prvih višestranačkih izbora, građani su na referendumu 29. februara i 1. marta 1992. odlučivali o nezavisnosti zemlje, a nakon međunarodnog priznanja uslijedio je rat koji je obilježio skoro četiri naredne godine.
Prekretnica koja i danas oblikuje politiku
Trideset šest godina kasnije, izbori iz novembra 1990. ostaju važna prekretnica bosanskohercegovačke istorije. Donijeli su povratak višestranačja i mogućnost slobodnog političkog organizovanja, ali su istovremeno pokazali koliko će nacionalno pitanje određivati političke odnose u zemlji.






