Udar na ustavni poredak: Selak upozorio na sporne poteze Ustavnog suda BiH

Najnovija rješenja koja je usvojio Ustavni sud BiH predstavljaju direktan udar na ustavni poredak, kao i grubo posezanje u nadležnosti i prava koja su Republici Srpskoj garantovana Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH, ocijenio je ministar pravde Republike Srpske Goran Selak.
Ministar pravde Republike Srpske naglasio je da se prava Srpske koja proističu iz najvišeg pravnog akta ne smiju zloupotrebljavati proizvoljnim tumačenjima niti politički motivisanim potezima. Prema njegovim riječima, Narodna skupština Republike Srpske posjeduje ustavom definisan položaj koji niko nema pravo da dovodi u pitanje mimo jasnih procedura, dok zaštita vitalnog nacionalnog interesa ostaje ključni stub dejtonskog uređenja.
Problematičan sastav i pitanje starosne granice sudija
Osvrćući se na odluku suda koja se tiče isticanja zastave Armije RBiH, Selak je naveo da takav ishod ne predstavlja iznenađenje ako se uzme u obzir politička biografija pojedinih članova te institucije. On je podsjetio da je aktuelni predsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman tokom ratnog perioda bio na čelu SDA, ukazavši da građani s razlogom mogu sumnjati u nepristrasnost i samostalnost suda u takvim okolnostima.
Takođe, ministar je naglasio neophodnost pokretanja rasprave o sastavu i funkcionisanju same institucije. Kako je podsjetio, Ustav BiH u članu VI, tačka 1, predviđa da sudije mogu obavljati dužnost do navršene 70. godine. Selak smatra da je potrebno utvrditi pravni osnov po kojem Mirsad Ćeman i Valerija Galić i dalje vrše ove funkcije iako su prešli propisanu starosnu granicu, napominjući da pravna pravila moraju jednako obavezivati svakoga.
Poziv na odlazak stranih sudija i donošenje zakona
Kao izuzetno krupnu prepreku normalnom radu, Selak je istakao prisustvo troje stranih sudija koje biraju spoljne strukture, dok Republika Srpska u ovom momentu uopšte nema svoje predstavnike na sudijskim pozicijama koje joj pripadaju. On smatra nedopustivim da se o ključnim pitanjima presuđuje bez učešća predstavnika Srpske.
Dodatna manjkavost ogleda se u tome što institucija radi prema internim pravilima koje same sudije kreiraju, s obzirom na to da na nivou BiH još uvijek ne postoji poseban zakon o Ustavnom sudu BiH. Zbog toga je zatraženo hitno otvaranje dijaloga o prestanku mandata međunarodnih djelilaca pravde i zakonskom uređenju načina rada, odgovornosti i prestanka dužnosti sudija, uz poruku da niko ne može stajati iznad Ustava.
Povod za reakciju institucija Srpske
Reakcija resornog ministra uslijedila je nakon što je Ustavni sud BiH donio zaključak prema kojem nisu u skladu sa Ustavom BiH odluke srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović i Narodne skupštine Republike Srpske u vezi sa zaštitom vitalnog interesa pri izboru članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, koji je izglasan bez postignutog konsenzusa.
Pored toga, sud je ocijenio neustavnom i odredbu Krivičnog zakonika Republike Srpske kojom je predviđena sankcija za javno pokazivanje zastava, simbola, znamenja i parola kojima se afirmiše takozvana Armija BiH.






