Vatrena stihija opustošila Deliblatsku pješčaru: Izgorjelo više od trećine jedinstvenog prirodnog rezervata

Ovogodišnji katastrofalni požar koji je zahvatio Deliblatsku pješčaru uništio je preko trećine njene ukupne teritorije, ostavljajući iza sebe teške posljedice po cjelokupan ekosistem ovog jedinstvenog područja u južnom Banatu. Na osnovu satelitskih snimaka i mjerenja koje je sprovelo Javno preduzeće „Vojvodinašume“, vatrena stihija je progutala više od 12.000 hektara terena, a naučna zajednica sada insistira na potpunoj promjeni pristupa obnovi uništenih staništa.
Razmjere štete i višenedjeljna borba sa vatrom
Vatrena stihija planula je tokom jula i širila se sedmicama, a detaljna procjena njenih posljedica završena je tek sredinom oktobra. Prema podacima nadležnih iz preduzeća „Vojvodinašume“, plamen je progutao 11.394 hektara unutar samog specijalnog rezervata, uz dodatnih 860 hektara izvan njegovih granica. Sa ukupno opustošenih oko 12.250 hektara, odnosno više od 120 kvadratnih kilometara, vatra je zbrisala više od trećine prostora koji se prostire na blizu 35.000 hektara.
Bogatstvo flore i faune pod strogom zaštitom
Iako se u javnosti često naziva „evropskom Saharom“, ovaj specifični prostor jugoistočno od Pančeva zapravo predstavlja najveći kontinentalni pješčarski predio na evropskom tlu, nastao još u ledenom dobu. Područje koje obuhvata dine visoke od 70 do 200 metara, stepske travnjake i šume, dom je za više od 2.500 biljnih i životinjskih vrsta, pri čemu je preko 400 pod direktnom zakonskom zaštitom.
U rezervatu obitava preko 900 različitih biljnih svojti, među kojima su brojni relikti i endemi. Pored stalnog prisustva vukova, ovo područje ima status međunarodno važnog staništa ptica još od 1989. godine, ponajviše zahvaljujući gnijezdilištima rijetkih vrsta poput orla krstaša, banatskog sokola i malog vranca.
Naučna zajednica predlaže novi model revitalizacije
Povodom sanacije posljedica požara, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu kreirao je platformu za obnovu, koju su podržali vodeći fakulteti iz Novog Sada, Kragujevca i Niša, kao i Srpska akademija nauka i umetnosti, Matica srpska i Prirodnjački muzej. Stručnjaci izričito zahtijevaju da se pređe na sadnju autohtonih listopadnih stabala, poput lužnjaka, hrasta kitnjaka i srebrne lipe, a da se u potpunosti izbjegne ponovno sađenje borova i invazivnih vrsta kao što je bagrem.
Naučnici takođe apeluju da se upravljanje rezervatom uskladi sa Zakonom o zaštiti prirode umjesto Zakona o šumama. Među ključnim zahtjevima nalaze se i uvođenje savremenog sistema za rano uzbunjivanje i detekciju požara, stalni monitoring staništa i podzemnih voda, kao i detaljna procjena uticaja postojećih i budućih vjetroparkova na okolinu.
Informacije za posjetioce i ljubitelje prirode
Glavna polazna tačka za obilazak rezervata ostaje Edukativni centar „Čardak“, koji raspolaže sa šest uređenih staza namijenjenih šetačima i biciklistima. Svi koji planiraju posjetu nakon zime trebalo bi da prethodno provjere prohodnost i dostupnost staza, s obzirom na to da je oporavak terena nakon ljetošnjeg požara dugotrajan proces.






