Veliko arheološko otkriće u Istanbulu: Ispod Aja Sofije pronađeni podzemni tuneli

Tokom opsežnih radova na čišćenju i iskopavanju u Istanbulu, stručnjaci su otkrili da se podzemni tuneli protežu u dužini od 420 metara direktno ispod nekadašnjeg vizantijskog hrama Aja Sofije. Ovu vijest zvanično su potvrdili turski predstavnici vlasti nakon detaljnog pregleda terena.
Skrivene prostorije i mreža prolaza
Arheološki radovi na lokalitetu rezultirali su pronalaskom ukupno devet prolaza i šest podzemnih prostora. Turski ministar kulture i turizma Mehmet Nuri Ersoj obišao je lokaciju i pojasnio obim do sada izvedenih zahvata.
Prema njegovim riječima, radnici su prvo morali da iznesu skoro 3.000 tona građevinskog otpada kako bi uopšte došli do novootkrivenih struktura. Zahvati su obavljeni na dubini od 1,5 metara ispod nivoa poda koji je bio pod slojem blata, gdje su uočeni i ostaci ranijih graditeljskih faza.
Povezanost sa antičkim strukturama
Stručnjaci navode da su tri pronađene prostorije po svoj prilici predstavljale podzemne dijelove nekadašnjeg atrijuma, dvorišta koje je bilo sastavni dio crkvenog kompleksa. Dosadašnji tok radova obuhvata nekoliko važnih koraka:
- Od ukupno devet tunela, sedam je u potpunosti očišćeno od nakupljenog građevinskog materijala.
- U preostala dva prolaza stručni timovi trenutno obavljaju snimanje i detaljno dokumentovanje.
- Najduži pronađeni tunel dostiže 180 metara i privlači posebnu pažnju arheologa.
Istraživači trenutno provjeravaju da li je ovaj najduži krak bio spojen sa čuvenim Rimskim putem nekadašnjeg Konstantinopolja, što bi predstavljalo izuzetan istorijski nalaz.
Sistem za upravljanje vodama i turistički planovi
Ova iskopavanja čine dio sveobuhvatnog programa restauracije i tekućeg održavanja Aja Sofije, za koji turske institucije naglašavaju da je najveći takav projekat pokrenut u doba Republike Turske. Naučne procjene ukazuju na to da je podzemna mreža činila važan segment znatno šireg gradskog sistema za upravljanje vodama.
Smatra se da su pojedini dijelovi služili za odvod atmosferskih padavina i raspodjelu vode, što je bilo presudno za funkcionisanje i stabilnost tako masivnog zdanja. Vlasti u Turskoj trenutno razmatraju mogućnost da određene podzemne dionice osposobe i otvore za turističke posjete, nudeći novi uvid u prošlost vizantijske prestonice.






