Moguće bezbjednosne garancije za Ukrajinu po modelu NATO saveza

Da li je na pomolu preokret u mirovnim pregovorima o okončanju rata na istoku Evrope? Bezbjednosne garancije za Ukrajinu navodno su dobile načelnu saglasnost ruskog lidera Vladimira Putina tokom povjerljivih razgovora, uz striktan uslov da se trupe Alijanse trajno ne raspoređuju na ukrajinskoj teritoriji.
Ove navode iznio je kolumnista lista „Vašington post“ Dejvid Ignatijus, pozivajući se na dobro obaviješten diplomatski izvor. Zvanična Moskva do ovog trenutka nije javno potvrdila takve navode.
Model pomoći po uzoru na član 5
Prijedlog predviđa mehanizam sličan članu 5 Sjevernoatlantskog ugovora, prema kojem se oružani udar na jednu zemlju tretira kao napad na sve. Za Kijev bi se uspostavila obaveza Sjedinjenih Američkih Država i evropskih država da direktno intervenišu ukoliko dođe do novih neprijateljstava.
Zauzvrat, ruskoj strani bi bile ublažene ekonomske sankcije, uz klauzulu o njihovom momentalnom vraćanju ako bi došlo do ponovnog gomilanja vojnih snaga uz granicu. Prijedlog predviđa sljedeće korake:
- Povlačenje ruske vojske sa graničnih linija nakon proglašenja prekida vatre
- Hitno upućivanje snaga NATO saveza u Ukrajinu u slučaju obnove sukoba
- Strogi nadzor poštovanja primirja i brza razmjena bezbjednosnih informacija
Spor oko Donbasa i uloga referenduma
Glavna tačka neslaganja ostaje teritorijalno pitanje. Dok ruski predsjednik zahtijeva cjelokupnu oblast Donbasa, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izričito odbija prepuštanje teritorija koje ruska vojska trenutno ne drži pod kontrolom.
Američki izaslanik Džared Kušner razmatra opciju da se Kijevu ponudi puno članstvo u Alijansi u zamjenu za povlačenje sa preostalog dijela teritorije Donbasa. Zelenski je naglasio da bi takav paket stavio pred građane na referendum, pod uslovom da obuhvati novac za obnovu zemlje, čvrste garancije bezbjednosti i zadržavanje vojske bez nametnutih ograničenja u broju pripadnika.
Pregovori u Berlinu nakon samita u Šenženu
Razgovori u Berlinu održani su 19. novembra, gdje su izaslanici Džared Kušner i Stiv Vitkof razgovarali sa Zelenskim i predstavnicima evropskih saveznika. Taj sastanak uslijedio je neposredno poslije samita u Šenženu na kojem su učestvovali Donald Tramp, Vladimir Putin i kineski predsjednik Si Đinping.
Kušner je izrazio uvjerenje da je Moskvi prihvatljiv koncept snažnih garancija, mada je Putin u Šenženu ponovio protivljenje stacioniranju evropskih jedinica. Iako postoje primjedbe da je zvanični Vašington previše popustljiv prema Moskvi, Kijev i evropske prijestonice podržavaju nastavak posredničke uloge SAD.






