Meteorolog upozorava: Predstoji istorijski toplotni talas, temperature mogu srušiti rekorde
Meteorološki servis Tauernwetter iz Austrije upozorio je da bi početkom avgusta tu zemlju i okolne države centralne Evrope mogao pogoditi izuzetno jak toplotni talas, koji bi po snazi mogao nadmašiti junski, a temperature bi potencijalno mogle dostići i premašiti najviše ikada zabilježene vrijednosti u istoriji Austrije.
David Kaufmann iz Tauernwethera naveo je u saopštenju da meteorolozi već danima imaju signale koji ukazuju na ovakav razvoj situacije, ali su namjerno oklijevali da ih objave. Razlog za to je, kako je objasnio, meteorološka neodgovornost najavljivanja toplotnog talasa deset dana unaprijed dok postoje velika odstupanja među prognostičkim modelima.
U početku su uglavnom američki Global Forecast System (GFS) Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA) izračunavali ekstremne vrijednosti, dok su evropski modeli IFS i AIFS takođe pokazivali izuzetno vruć period, ali sa znatno umjerenijim temperaturama. Međutim, kako je objasnio Kaufmann, raspon odstupanja se u međuvremenu drastično smanjio. Evropski modeli postaju sve pouzdaniji u svojim prognozama. „Kada tri nezavisna računarska sistema različite konstrukcije dođu do istog rezultata, a odstupanja se istovremeno smanje, to je trenutak u kojem moramo progovoriti“, rekao je Kaufmann.
Iako bi rado ublažili prognozu, dodao je da malo toga ukazuje da će to biti moguće. Ipak, prvo slijedi dobra vijest: tokom vikenda i do utorka Austriju i okolne zemlje očekuje ugodno ljetno vrijeme, ali od srijede temperature počinju da rastu i, kako je rekao, ne prestaju da rastu.
Prognoza za narednih 14 dana za Klagenfurt od četvrtka pokazuje temperature od 35 stepeni i više bez prekida, sa vrhuncem između 2. i 4. avgusta, kada se očekuje nepodnošljivih 38 do 39 stepeni. U Liencu su moguće još više temperature, tako da bi već od 30. jula moglo biti konstantnih 38 stepeni. Poređenja radi, 39 stepeni u Klagenfurtu predstavljalo bi novi temperaturni rekord za tu mjernu stanicu. U Liencu izračunati vrhunci premašuju vrijednost izmjerenu u Dellachu u Koruškoj, koji od 2013. godine drži apsolutni istorijski rekord za tu pokrajinu i Istočni Tirol.
Ekstremne vrućine neće zaobići ni glavni alpski greben. Modeli Tauernwethera za Beč od 31. jula pokazuju neprekidan niz temperatura od 37 do 41 stepen, sa vrhuncem 3. avgusta. „Gdje će na kraju zaista biti izmjerena najviša temperatura u Austriji, trenutno je nemoguće reći. Najtoplije će vjerovatno biti na jugu i istoku zemlje“, naveo je Kaufmann. Kandidati za temperaturni rekord su doline i kotline Koruške i Istočnog Tirola, poput Lavanttala, Jauntala ili gornjeg Drautala, kao i istočne i jugoistočne ravnice – Marchfeld, Bečka kotlina, područje Nežiderskog jezera, južno Gradišće i južna Štajerska.
Meteorolog je naglasio da je sigurno samo jedno: ukoliko se aktuelni proračuni obistine, apsolutni rekordi neće biti ugroženi samo u pojedinim pokrajinama, nego praktično svuda. Najviša temperatura ikada izmjerena u Austriji iznosi 40,5 stepeni, a zabilježena je 8. avgusta 2013. godine u Bad Deutsch-Altenburgu. Rekord za Korušku i Istočni Tirol iznosi 39,9 stepeni i izmjeren je 2013. u Dellachu, dok rekord za Tirol iznosi 38,9 stepeni i zabilježen je u Liencu. U samom centru Beča 28. juna ove godine izmjereno je tačno 40 stepeni, što je predstavljalo novi rekord te mjerne stanice.
Kaufmann je istakao da deset dana u meteorologiji predstavlja izuzetno dug period. Regionalni modeli visoke rezolucije daju prognoze za svega dva do tri dana, a rijetko do pet dana unaprijed. Kada je riječ o periodu dužem od sedam dana, praktično sve meteorološke službe i aplikacije u svijetu oslanjaju se na ista dva globalna modela – IFS i GFS. „Kada se IFS i GFS razilaze, niko ne može ozbiljno da kaže koji je model u pravu. Ali kada se poklope kao sada, to je najjači argument koji meteorologija može da ponudi deset dana unaprijed“, konstatovao je.
Uprkos svemu, nada se da će prognoza u narednim danima ipak biti ublažena. Realni scenariji za ublažavanje, odnosno ono što bi Austriju još moglo spasiti, i dalje postoje. Raniji prodor hladnijeg fronta sa zapada prekinuo bi stvaranje toplotne kupole. Takođe, nešto drugačija visinska strujanja mogla bi najtopliji vazduh usmjeriti zapadnije ili istočnije od Austrije. Čak i ako se opšta vremenska situacija održi, lokalni faktori poput vlage u zemljištu, jutarnje oblačnosti i efekata fena odlučivaće o posljednja dva ili tri stepena. „Upravo ti stepeni čine razliku kada je riječ o obaranju rekorda“, tvrdi Kaufmann, zaključujući da toplotni talas u ovom obliku nije ni zagarantovan niti isključen.
Izvor: ATV
