Tramp najavio mogući napad na iranski podzemni nuklearni kompleks Pikaks
Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je skrenuo pažnju svjetske javnosti najavom potencijalnog vojnog udara na tajni podzemni kompleks Pikaks u Iranu, za koji tvrdi da Teheran koristi za skrivanje centrifuga za obogaćivanje uranijuma.
„Vrlo vjerovatno ćemo uskoro napasti to područje. I oni ne mogu ništa učiniti po tom pitanju“, izjavio je Tramp novinarima u Bijeloj kući ove sedmice, aludirajući na osjetljivu lokaciju ukopanu duboko u planinu.
Iran je uzvratio prijetnjom da će „proširiti“ rat ukoliko Sjedinjene Države pogode njegova nuklearna postrojenja.
Kompleks Pikaks smješten je oko dva kilometra od ključnog nuklearnog postrojenja Natanz u provinciji Isfahan, a prema procjenama ukopan je između 80 i 100 metara ispod površine, što ga čini jednim od najdubljih i najzaštićenijih iranskih nuklearnih lokacija.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) nikada nije dobila dozvolu za ulazak u ovaj objekat, tako da se većina saznanja zasniva na komercijalnim satelitskim snimcima i procjenama obavještajnih službi. Snimci su otkrili intenzivne građevinske radove na lokaciji od 2020. godine, uključujući nove ulaze u tunele i velike količine iskopanog kamena. Radovi su naglo ubrzani nakon razorne eksplozije u Natanzu u julu 2020., koju su iranske vlasti okarakterisale kao akt sabotaže. Teheran je tada najavio premeštanje osjetljive opreme na sigurniju, podzemnu lokaciju.
Vojni analitičari, poput Farzina Nadimija iz Vašingtonskog instituta, ističu da značaj planine Pikaks leži u njenoj otpornosti na bombe za uništavanje bunkera i neposrednoj blizini nuklearnog kompleksa Natanz. Nakon prijavljene štete na postrojenjima Fordo, Natanz i Isfahan tokom američko-izraelskog bombardovanja u junu 2025., očekuje se da bi Iran mogao koncentrisati najosjetljivije aktivnosti upravo u ovom superobezbijeđenom planinskom bunkeru.
Prema procjenama Instituta za nauku i međunarodnu bezbjednost iz Vašingtona, ovako duboko ukopani objekat predstavlja ogroman izazov za vazdušne napade. Čak i najsavremenije američke bombe za uništavanje bunkera imaju ograničenu dubinu proboja, pa je pitanje da li bi mogle doprijeti do jezgra kompleksa. Budući da tačan raspored tunela, njihova dubina i lokacija kritične infrastrukture nikada nisu javno objavljeni, među vojnim stručnjacima vlada neslaganje o mogućnostima potpunog uništenja objekta.
Neki analitičari smatraju da bi realniji vojni cilj bio rušenje ulaza u tunele, oštećenje pristupnih puteva ili onesposobljavanje prateće infrastrukture, što bi ozbiljno otežalo ili onemogućilo rad ovog nuklearnog postrojenja.
Izvor: ATV
