Uprkos kaznama, rad na crno i dalje izazov za institucije RS
Iako su za prvih šest mjeseci ove godine inspekcijske kontrole otkrile stotine radnika bez ugovora, a poslodavcima izrečene kazne od 150.000 KM, neprijavljeni rad i dalje predstavlja jedan od najvećih problema u borbi protiv sive ekonomije u Republici Srpskoj. Trgovina, ugostiteljstvo, građevinarstvo, poljoprivreda, prerada drveta i uslužne djelatnosti i dalje su grane u kojima je rad na crno najzastupljeniji.
Inspektorat Republike Srpske je u prvoj polovini godine sproveo kontrolu nad oko 7.700 radnika zatečenih na radu kod poslodavaca, od čega stotinu nije imalo zaključen ugovor o radu. Po tom osnovu poslodavcima su izrečene novčane kazne u ukupnom iznosu od približno 150.000 KM. Portparol Inspektorata RS Dušanka Nikolić istakla je da pored republičkih inspektora rada, kontrolu prijavljivanja radnika u jedinstveni sistem registracije i doprinosa mogu da obavljaju i ostali inspektori Inspektorata u svojim primarnim oblastima, kao i inspektori Poreske uprave i Republičke uprave za igre na sreću, čime je broj inspektora na terenu značajno povećan u odnosu na period kada je tu kontrolu mogla da vrši samo inspekcija rada.
Rad na crno ostaje jedan od najvećih izazova u suzbijanju sive ekonomije. U Poreskoj upravi RS navode da kontrolama nastoje otkriti ne samo neprijavljene radnike, već i isplatu dijela plata „na ruke“. Direktor Poreske uprave RS Goran Maričić izjavio je da je prilikom kontrola prioritet da se obavi razgovor i uzmu izjave od radnika, te da se na osnovu evidencija koje vodi privredni subjekt može zaključiti da li postoji osnov za utvrđivanje isplate plata ili dijela plata u kovertama.
Zakonom o radu u Republici Srpskoj propisane su kazne za poslodavca kao pravno lice u iznosu od 5.000 KM, za odgovorno lice u pravnom licu 500 KM, a za poslodavca kao fizičko lice 2.000 KM. Viši stručni saradnik za pravna pitanja Saveza sindikata RS Zvjezdana Bajić naglasila je da sindikati insistiraju na institucionalnom radu, socijalnom dijalogu, povećanju broja inspektora rada i čestim kontrolama, te uvođenju strožijih kazni kao mjera koje će uticati na smanjenje rada na crno. „Borba protiv rada na crno nije samo pitanje zaštite prava, ona je prije svega zaštita dostojanstva radnika. Potrebno je da radniku vratimo dostojanstvo i dostojanstven rad“, poručila je Bajićeva.
Dok sindikati upozoravaju da su strože kazne i češće kontrole neophodne za suzbijanje rada na crno, poslodavci smatraju da problem nije samo u sankcijama. Potpredsjednik Unije poslodavaca RS Saša Trivić ukazao je na nedostatak inspekcijskog nadzora i administrativne procedure koje, kako je rekao, u pojedinim slučajevima dodatno otežavaju legalno zapošljavanje radnika. „Kroz godine se smanjuje taj rad na crno, a ono što ga ima vjerovatno je većim dijelom izazvano komplikovanom papirologijom. Dok se skupe papiri, radnik dođe i ode, a mnogi odlaze i dolaze privremeno, pa jedan dio poslodavaca napravi probni rad da bi izbjegli proceduru. Međutim, još imamo dosta poslova u kojima svi rade potpuno na crno i do takvih inspekcija ne dolazi, jer je evidentno da nemamo dovoljan broj inspektora za sve te aktivnosti“, kazao je Trivić.
Borba protiv rada na crno ostaje izazov za institucije, poslodavce i radnike, a cilj je smanjenje sive ekonomije i povećanje broja legalno zaposlenih radnika.
Izvor: ATV
