Nauka i tehnologija

Dopamin i skrolovanje: zašto mozak traži još

Dopamin i skrolovanje neraskidivo su povezani na način koji većina korisnika telefona ne prepoznaje, a upravo ta veza objašnjava zašto je tako teško odložiti uređaj nakon samo jedne provjere poruke.

Mnogi će se naći u situaciji da telefon uzmu samo da bi vidjeli koliko je sati ili pročitali jednu poruku, a zatim provedu pola sata u besciljnom listanju društvenih mreža i vijesti koje ih ne zanimaju. Iako se to često tumači kao slabost karaktera, stručnjaci iz oblasti neurobiologije i psihologije nude sasvim drugačije objašnjenje.

Mehanizam nagrade u mozgu

Glavni faktor digitalne zavisnosti je dopamin, neurotransmiter koji u mozgu upravlja osjećajem zadovoljstva i, još važnije, iščekivanjem nagrade. Aplikacije i internet platforme, prema riječima naučnika, koriste psihološki efekat poznat kao povremeno i nepredvidivo potkrepljenje – isti onaj na kojem počivaju slot-mašine.

Kada korisnik osvježi aplikaciju, taj čin se može uporediti sa povlačenjem poluge na automatima. Ishod je neizvjestan: ponekad nema ničega zanimljivog, a ponekad se pojavi lajk, poruka ili uzbudljiva vijest. Upravo ta neizvjesnost izaziva nagli skok dopamina, zbog čega mozak stalno traži novi sadržaj.

Ista logika kao kod slot-mašina

„Mi ne idemo na internet zato što nam je zabavno, već zato što naš mozak stalno traži potencijalnu nagradu. Osjećaj iščekivanja je daleko moćniji od samog sadržaja koji na kraju pročitamo”, navodi se u najnovijim neurološkim studijama.

Šta je digitalna higijena

Rješenje, prema mišljenju stručnjaka, nije u potpunom odricanju od tehnologije, već u prepoznavanju psiholoških zamki i primjeni takozvane digitalne higijene. Preporuke su da se ekran prebaci na crno-bijeli režim, da notifikacije ostanu uključene samo za pozive i poruke važnih osoba, te da se u svakodnevnim situacijama, poput čekanja u redu, mozgu dozvoli nekoliko minuta odmora bez telefona.

Kada sljedeći put ruka sama posegne za telefonom, vrijedi se podsjetiti da to nije lični nedostatak, već reakcija mozga na pažljivo dizajnirane psihološke udice. Svijest o tome kako one funkcionišu prvi je korak ka oslobađanju.

Izvor
Glas Srpske

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button