Odlazak Šmita istorijska prilika za BiH, navode autori sa Harvarda
Odlazak Šmita istorijska prilika za BiH da se okonča praksa odluka koje donosi visoki predstavnik umjesto domaćih institucija, mišljenje je koje su u naučnom časopisu Harvardov žurnal prava i međunarodne politike iznijeli Džozef Šmic i Brajan Kenedi.
Moguće poništenje Šmitove zaostavštine
U radu pod naslovom „BiH: gdje je interes američkog naroda?“ autori ocjenjuju da je izgledno da bi Luis Krišok, koji trenutno obavlja dužnost visokog predstavnika, mogao proglasiti Šmitovu zaostavštinu ništavnom, s obzirom na to da dolazi iz administracije predsjednika Donalda Trampa.
Autori podsjećaju da nijedna od tri strane koje su potpisale Dejtonski mirovni sporazum 1995. godine nikada nije prihvatila bonska ovlaštenja, koja su visokom predstavniku data 1997. godine.
Tri principa Dejtona
Kao najprincipijelnije rješenje, Šmic i Kenedi navode da bi potpisnice Dejtonskog sporazuma trebalo da ponovo potvrde tri njegova temeljna principa – vladavinu prava, pravo na samoopredjeljenje i supsidijarnost.
Oni ističu da, ukoliko neki akter pokuša da ugrozi, zaobiđe ili ospori ranije donesene odluke, vršilac dužnosti visokog predstavnika mora preduzeti sve potrebne mjere u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma kako bi se dosljedno sprovodili civilni aspekti mirovnog sporazuma.
Zamjerke na rad OHR-a
U tekstu se navodi i rad Maksa Primorca pod naslovom „BiH: okončanje neuspjelog projekta izgradnje države“, koji je za Fondaciju „Heritidž“ napisan povodom tri decenije od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Autori time žele ukazati na razmjere u kojima je, kako tvrde, djelovanje Kristijana Šmita i primjena bonskih ovlaštenja obesmislilo demokratiju u BiH.
Oni prenose Primorčevu ocjenu da je zemlja nefunkcionalna, duboko podijeljena i lišena suvereniteta, te da njome ne upravljaju njena tri suverena naroda, već grupa međunarodnih birokrata koja može proizvoljno smjenjivati legitimno izabrane zvaničnike, poništavati zakone i nametati identitet koji, kako se navodi, muslimane stavlja u povlašćen položaj u odnosu na hrišćane.
Poređenje sa britanskom vlašću
Povodom 250 godina od američke Deklaracije o nezavisnosti, autori prave paralelu između vladavine britanskog kralja Džordža Trećeg nad američkim kolonijama i, kako navode, nedemokratske vlasti OHR-a u BiH.
„Sa ostavkom Šmita, došlo je vrijeme da se tiranska bonska ovlaštenja, na osnovu kojih su donesene stotine akata prividnog zakonodavstva, proglase ništavnim kao da nikada nisu ni postojala“, navodi se u radu.
Pozivajući se na knjigu „Ustavni položaj Hrvata u BiH“ bivšeg predsjednika Ustavnog suda Mate Tadića, autori zaključuju da su visoki predstavnici nametnuli 341 zakon koji nije izglasan od strane predstavnika nijednog konstitutivnog naroda.
