Inflacija Republike Srpske usporava
Inflacija Republike Srpske usporava drugi mjesec zaredom, a zvanični podaci Zavoda za statistiku pokazuju da je na kraju juna godišnja stopa iznosila 4,5 odsto. Iako je inflacija i dalje prisutna, ekonomski pokazatelji ukazuju na nastavak rasta BDP-a, dok globalni rizici mogu uticati na kretanje cijena do kraja godine.
Pad inflacije i rast zaposlenosti
Direktor Zavoda za statistiku Republike Srpske Darko Milunović izjavio je da je na početku godine inflacija iznosila 6,8 odsto, te da se trend usporavanja nastavlja drugi mjesec uzastopno. Kako je istakao, hrana i bezalkoholna pića poslije više od pet godina bilježe pad godišnjih cijena, što je doprinijelo smanjenju stope inflacije.
Milunović je naveo da je zaključno sa martom broj zaposlenih u Republici Srpskoj iznosio 290.727 lica, što je za 0,5 odsto više nego u istom mjesecu prethodne godine. Najviše zaposlenih, kako je rekao, imaju prerađivačka industrija i trgovina, dok je prosječna neto plata krajem juna iznosila 1.698 KM.
BDP prema 20 milijardi KM
Prema riječima Milunovića, bruto domaći proizvod Republike Srpske do kraja godine mogao bi dostići 20 milijardi KM. Zvanični podaci Zavoda pokazuju da je BDP zaključno sa 2025. godinom iznosio 18,7 milijardi KM, što znači da je u posljednjih 20 godina porastao za 3,3 puta, odnosno za 13 milijardi KM.
Prvi kvartal ove godine, prema njegovim riječima, potvrđuje nastavak pozitivnih trendova, jer je ostvaren rast od 2,1 odsto u odnosu na isti period lani. Na osnovu trenutnih pokazatelja, procjena je da bi Republika Srpska do kraja godine mogla zabilježiti BDP od 20 milijardi KM.
Spoljna trgovina i deficit
Ukupna spoljnotrgovinska razmjena Republike Srpske u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 6,55 milijardi KM. Od toga se na izvoz odnosilo 2,61 milijarda KM, dok je uvoz iznosio 3,94 milijarde KM.
Kako je Milunović objasnio, izvoz je stagnirao u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz zabilježio rast od 7,1 odsto. Spoljnotrgovinski deficit dostigao je 1,32 milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 66,4 odsto. On je dodao da je prerađivačka industrija glavna kočnica razvoja.
Rizici za cijene do kraja godine
Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević kazao je za “Nezavisne novine” da se ključni rizici za eventualni rast cijena odnose na moguće šokove ponude i brzinu njihovog prenošenja na cijene. Pri tome je istakao cijene nafte usljed geopolitičkih dešavanja na Bliskom istoku, kao i efekte suše na kretanje cijena hrane. Ukoliko žetva bude loša, postoji opasnost od rasta cijena primarnih poljoprivrednih proizvoda, što bi kroz proizvodni lanac dovelo do lančanog poskupljenja prehrambenih artikala.
Mlinarević smatra da se od makroekonomske politike do kraja godine ne očekuju potezi koji bi podstakli inflaciju. Kako je objasnio, ne planiraju se povećanja minimalne zarade niti drastičniji rast plata i penzija koji bi izazvao inflaciju tražnje, a nisu najavljena ni povećanja poreza koja bi sa fiskalne strane pogurala cijene naviše.
Najveća opasnost za rast inflacije, prema njegovim riječima, dolazi od efekata šokova ponude na energente i hranu, te mogućeg “lova u mutnom” trgovaca u vezi s tim. Mlinarević je poručio da se, ako do tih rizika ne dođe, do kraja godine može očekivati stabilizacija i blagi pad inflacije.
