Gospojinske poklade: Dan praštanja pred Velikogospojinski post
Vjernici Srpske pravoslavne crkve danas obilježavaju Gospojinske poklade, praznik koji označava posljednji dan mrsenja uoči Velikogospojinskog posta. Ovaj dan ujedno je i vrijeme uzajamnog praštanja, jer poklade simbolišu opraštanje uvreda pred nastupajući period uzdržavanja.
Dan praštanja i mrsenja
Poklade su, prema narodnoj tradiciji, dobile ime upravo po običaju da se na taj dan sve uvrede opraštaju. Smatra se da je oprost neophodan kako bi i nama dugovi bili oprošteni, te da se u post uđe što čistiji i rasterećeniji od negativnih osjećanja.
U narodu se na ovaj dan, uz čašu, izgovara zdravica: „Oprosti, ulazimo u post kao u more“, a prisutni odgovaraju: „Neka je od Boga oprošteno, oprosti i ti meni“.
Priprema za Veliku Gospojinu
Velikogospojinski post traje naredne dvije sedmice i predstavlja duhovnu i tjelesnu pripremu za Veliku Gospojinu, odnosno Uspenje Presvete Bogorodice. Ovaj praznik jedan je od najvećih hrišćanskih praznika i podsjeća na smrt Bogorodice, koja se, prema vjerovanju, toga dana vaznijela na nebo i predala svoj duh Spasitelju.
Tokom Velikogospojinskog posta, vjernici se uzdržavaju i poste na vodi, dok je subotom i nedjeljom dozvoljeno ulje i vino. Na praznik Preobraženja razrešava se na ribu.
Post u kalendaru SPC
Tradicija posta povezuje se sa Isusom Hristom, koji je, prema Jevanđelju, postio 40 dana i noći u pustinji, a zatim izašao kao pobjednik nad iskušenjima koja mu je postavio Sotona.
U kalendaru Srpske pravoslavne crkve, pored jednodnevnih, postoje i višednevni postovi. Pored Velikogospojinskog, tu su još Veliki ili Časni post, Božićni i Petrovski post.
