Šarović: za SDS je ostanak u opoziciji ubitačan
Bivši predsjednik SDS-a Mirko Šarović smatra da opozicija mora da uđe u vlast na nivou BiH, bilo sa SDA i Strankom za BiH bilo sa SNSD-om, i upozorava da bi ostanak u opoziciji bio najgora opcija. On je za BHRT kazao da SDS još nije donio konačne odluke o tome da li ide u opoziciju ili ima ambiciju da bude dio državnih struktura, odnosno Savjeta ministara.
Šarović navodi da opozicija u Predstavničkom domu ima pet poslanika i da je to osnovni uslov da bi mogla da bude faktor za formiranje vlasti na nivou BiH. Kako je istakao, pitanje formiranja vlasti je vrlo rizično, a pred opozicionim strankama su teške odluke i dvije opcije – ili SDA i Stranka za BiH ili SNSD i njihovi koalicioni partneri.
Rizičan ulazak u Savjet ministara
Šarović je ocijenio da je većina moguća, ali da bi za SDS, kao i za cijelu opoziciju, bilo vrlo rizično da računaju na ulazak u Savjet ministara sa SDA i Strankom za BiH kao partnerima. U tom slučaju, kako kaže, bili bi pod velikim pritiskom i optužbama stranaka koje dolaze iz Republike Srpske.
S druge strane, pregovori sa SNSD-om imali su određenih signala, ali za to treba donijeti odluku. Podsjetio je da je 2012. i 2013. godine donosio odluke da ide u koaliciju sa SNSD-om i da je to bio period u kojem je SDS rastao. Vidjeće se narednih dana, poručuje, da li ima hrabrosti i umijeća. Ostanak u opoziciji još četiri godine za SDS je, kako je rekao, ubitačan i iz opozicije se ne može računati na rast i jačanje.
Dodik potvrdio sastanke Stanivukovića i Izetbegovića
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je za jedan portal da zna za sastanke lidera PSS-a Draška Stanivukovića sa liderom SDA Bakirom Izetbegovićem, na kojima se razgovara o mogućem formiranju vlasti na nivou BiH bez SNSD-a. Poručio je da im kaže neka probaju, ali da misli da ne mogu.
Dodik je naveo i da opozicija nije razumjela trenutak u kojem se nalazi Republika Srpska, te da se Bošnjaci u takvim slučajevima objedinjavaju. Kazao je da vodi računa o visokoj nacionalnoj odgovornosti koja podrazumijeva pravo na status kao suštinsko pitanje, a status se, kako smatra, može graditi samo uz jedinstvo.
Objasnio je da je njegov poriv za razgovor sa Blanušom i Stanivukovićem bio da se nakon izbora obezbijedi doza jedinstva. Pozvao ih je u kancelarije SNSD-a, ali su oni smatrali da je to za njih eliminirajuće jer je riječ o prostorijama SNSD-a. Predložio je zatim kancelarije SDS-a, što su takođe odbili, uz zahtjev da im garantuje da će ih odbiti bez obzira na to šta odluče ljudi iz njihovih struktura.
Raskid sa Trojkom i pokušaj promjene
Početkom 2025. godine politička formacija Trojka raskinula je saradnju sa SNSD-om na nivou BiH, uz poruku da će njihovi kadrovi biti počišćeni bagerom. Za novog partnera u Republici Srpskoj tada su izabrali manjinske stranke opozicije.
U Predstavničkom domu iz Republike Srpske tokom prethodnog saziva sjedilo je pet poslanika iz opozicionih stranaka i jedan Bošnjak iz SDA, dok su ostatak činili SNSD i koalicioni partneri. Ove godine SNSD sa koalicionim partnerima ima mandat više, jer je SDA izgubila svog predstavnika.
I pored toga, opozicione stranke u Republici Srpskoj mogu postati poluga za formiranje vlasti na nivou BiH ukoliko ih izaberu Bošnjaci. To se desilo tokom 2025. godine, ali sastav Doma naroda nije odgovarao željama Trojke i opozicije u Republici Srpskoj, čak ni nakon oduzimanja mandata Snježani Novaković Bursać. Ni HDZ nije pokazao naročitu volju da se upusti u takav presedan.
Odbijeni sastanci i podijeljeni stavovi
Kako se navodi, Izetbegović bi najradije izbjegao bilo kakvu vlast sa SNSD-om, zbog čega razgovori sa Stanivukovićem i nisu besmisleni. Nisu besmisleni ni zbog toga što je Dodik poručio da sa SDA neće ulaziti u vlast ako sa sobom budu vukli Stranku za BiH, a za Izetbegovića je Semir Efendić neophodan za vlast u FBiH.
Posljednji signali iz opozicionih redova, prema navodima, sugerišu da ne postoji volja da se ostvari srpsko jedinstvo, makar na nivou BiH. Opozicionari su odbili oba sastanka, i na gostujućem i na domaćem terenu. Stavovi funkcionera bili su podijeljeni – dio iz SDS-a smatrao je da je riječ o dobroj ideji, dok su se drugi tome oštro protivili.
I Branko Blanuša i Draško Stanivuković ovih dana, kako se ocjenjuje, svoje brige stavljaju na prvo mjesto – Blanuša se obračunava sa funkcionerima SDS-a, a Stanivuković lovi preletače. Dok oni obavljaju interne poslove, srpsko jedinstvo je na čekanju, ako ga na kraju uopšte i bude.
