Sedam znakova iscrpljenosti koji traže odmor
Stručnjaci upozoravaju da sindrom izgaranja, poznat i kao burnout, može ozbiljno da naruši fizičko i mentalno zdravlje. Dugotrajna izloženost stresu na radnom mjestu, uz sve veće zahtjeve, često ostavlja posljedice na organizam. Ovih sedam znakova iscrpljenosti jasno ukazuju da je tijelu prijeko potreban predah.
Svjetska zdravstvena organizacija izgaranje opisuje kao pojavu povezanu s hroničnim stresom na poslu. Još 1974. godine psiholog Herbert Frojdenberger definisao je ovo stanje kao iscrpljenost koja nastaje zbog prevelikih zahtjeva i trošenja energije, snage ili resursa. Glavna obilježja su fizička, mentalna i emocionalna iscrpljenost.
Stalni umor i problemi s varenjem
Uporan i gotovo neprekidan umor jedan je od najčešćih znakova da tijelo traži pauzu. Ako se iscrpljenost javlja i nakon osam sati sna, vjerovatno je riječ o preopterećenosti organizma.
Gastrointestinalne tegobe koje ljekar ne može da objasni često su povezane sa stresom. Bol u stomaku, otežano varenje i promjene apetita mogu da budu pokazatelji izgaranja. Studija iz 2023. godine, objavljena u časopisu Journal of Psychosomatic Research, obuhvatila je 687 Šveđana sa izraženim simptomima izgaranja. Istraživači su utvrdili da su probavne tegobe, uključujući mučninu, bile naročito česte, a rizik od izgaranja povećava se 1,52 puta sa svakim dodatnim simptomom.
Mentalna magla i emocionalna otupjelost
Slabije pamćenje, poteškoće s koncentracijom, zbunjenost i mentalni umor mogu da budu znakovi takozvane magle u glavi. Hronični stres drži nervni sistem u stanju pojačane pripravnosti, odnosno u režimu „bori se ili bježi“, zbog čega i jednostavni zadaci postaju teški. Ovo stanje ne pogađa samo poslovni život, već može da utiče i na odnose u porodici, naročito kod roditelja koji se osjećaju preopterećeno.
Emocionalna otupjelost, odnosno osjećaj udaljenosti od sopstvenih emocija i drugih ljudi, takođe je znak izgaranja. Američko psihološko udruženje navodi da su pod većim rizikom zanimanja koja podrazumijevaju intenzivan rad s ljudima, poput zdravstvenih radnika i nastavnika. Velikom stresu izložene su i osobe koje obezbjeđuju najveći dio prihoda za porodicu.
Razdražljivost, zabrinutost i bolovi
Povećana frustracija i ljutnja mogu biti znakovi izgaranja, upozoravao je Frojdenberger u svojim radovima. Burno reagovanje na sitnice koje inače ne bi izazvale negodovanje ukazuje na potrebu za odmorom. Stalna zabrinutost i nervoza bez jasnog razloga takođe su znakovi visoke napetosti, a anksioznost može izazvati lupanje srca i otežano disanje.
Upozoravajući je i neobjašnjiv bol koji se javlja već pri buđenju i traje tokom dana. Posebno su česte svakodnevne glavobolje. Savjet je da se posjeti ljekar kako bi se isključili ozbiljniji zdravstveni uzroci. Iako je, prema radu iz 2016. godine objavljenom u časopisu World Psychiatry, povezanost psihičkih tegoba i fizičkih simptoma poznata, stručnjaci pozivaju na oprez kada je riječ o mišićno-koštanim bolovima. Napetost mišića u leđima, ramenima i vratu često se povezuje sa stresom, ali svakako treba potražiti stručnu pomoć.
