Sumnje evropskih diplomata u iskrenost bh. političara
Evropske diplomate u Bosni i Hercegovini sve glasnije dovode u pitanje iskrenost bh. političara kada je riječ o evropskom putu, a nakon što je Luiđi Soreka, ambasador EU u BiH, izrazio sumnju, sličnu poruku uputio je i ambasador Njemačke u BiH Alfred Granas.
Soreka je u intervjuu za “Nezavisne novine” kazao da mu većina političara javno iskazuje privrženost evropskom putu, ali da je u posljednje vrijeme počeo da sumnja koliko je to iskreno. Kao ključne probleme naveo je zakone koji još nisu usvojeni, imenovanje glavnog pregovarača i sprovođenje Reformske agende.
Soreka o reformskim koracima
Prema njegovim riječima, nedostatak političke volje glavni je razlog zbog kojeg se kasni sa reformama. Na papiru je dogovoreno 113 reformskih koraka, ali je proces praktično stao kada je trebalo postići konkretne političke dogovore kako bi počela isplata evropskih sredstava i realizacija reformi. Reformska agenda usvojena je u novembru prošle godine, a do kraja jula, kako je ocijenio, nije ni počela njena stvarna primjena. Zato, dodao je, ono što se govori u principu nije praćeno konkretnim djelima.
Granas sumnja u vladajuće
Alfred Granas je u razgovoru za isti medij iznio slične ocjene. Rekao je da se malo-pomalo može posumnjati u iskrenost političara u BiH, kao i da svakodnevno vidi kako ono što se radi ili ne radi nije u skladu sa onim što se govori. Prema njegovim riječima, vladajućim elitama u zemlji zaista nije cilj da BiH uđe u EU.
Evropski put i ekonomske veze
Iako su građani često razočarani sporim tempom integracija i neispunjenim obećanjima, kao što je slučaj sa Sjevernom Makedonijom kojoj je obećan početak pregovora ako promijeni ime, EU je ubjedljivo najvažniji ekonomski partner BiH. Oko dvije trećine izvoza iz BiH ide na tržište Unije, a ukupna robna razmjena iznosi gotovo 70 odsto. EU i njene članice istovremeno su najveći investitor i najveći izvor finansijske pomoći.
BiH bi, upozoravaju evropski zvaničnici, uskoro mogla izgubiti milijardu evra grantova i povoljnih kredita s kamatnim stopama znatno nižim nego na slobodnom tržištu. Politički gledano, zemlja je u procesu pristupanja u velikoj mjeri oslonjena na EU, jer reforme poput funkcionisanja institucija i pravosuđa, borbe protiv korupcije, reforme javne uprave, demokratskih standarda i zaštite osnovnih prava domaća politika godinama teško uspijeva da izvede sama.
Očekivanja nakon izbora
U dijelu intervjua koji nije objavljen zbog nedostatka prostora, Granas je naveo primjer Hrvatske, koja je višestruko popravila životni standard od ulaska u EU. BiH se, kako je navedeno, geografski nalazi na evropskom kontinentu, mnogi građani imaju porodice u EU, a privreda je povezana s evropskom i geopolitički ovisi o tom prostoru.
U nezvaničnim razgovorima brojne diplomate očekuju da će nakon izbora doći do promjene, jer postoje naznake da su privrednici, koji imaju veliki neformalni uticaj na politiku, spremni da utiču na promjenu političke atmosfere. U kojoj mjeri će se to ostvariti, ostaje da se vidi, ali je jasno da bi BiH teško mogla preživjeti ponavljanje četiri godine blokada koje su obilježile aktuelni mandat.
