Cijene goriva u Srpskoj ponovo rastu: Litar dizela dostiže i 3,70 maraka
Novi udar na novčanike vozača mogao bi uslijediti već u predstojećim danima, s obzirom na to da cijene goriva u Srpskoj bilježe mogućnost novog rasta pod uticajem dešavanja na globalnom tržištu nafte. Naime, referentna nafta „brent“ približila se psihološkoj granici od 100 dolara po barelu, što stvara snažan pritisak na poskupljenje derivata i u Bosni i Hercegovini, pri čemu se litar dizela na benzinskim stanicama u Banjaluci trenutno prodaje za približno 3,50 maraka.
Barel nafte „brent“ sada se na berzama kreće oko 99 dolara, dok je još početkom jula njegova vrijednost iznosila oko 76 dolara. Za tek nešto više od dva mjeseca sirovina je poskupjela za preko 20 dolara, što predstavlja skok od bezmalo jedne trećine. Ipak, iako se globalne oscilacije neminovno prelijevaju na domaće pumpe, cijena sirove nafte nije jedina stavka koja kroji cjenovnik za krajnje kupce.
Mogući skok od 15 feninga po litru
Predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori Republike Srpske Đorđe Savić ističe za „Glas Srpske“ da berzanske kotacije neprestano variraju, ali trenutni parametri upućuju na to da bi u narednih nekoliko dana gorivo moglo poskupjeti za dodatnih deset do 15 feninga po litru.
Savić pojašnjava da dizel trenutno bilježi brži rast cijene u odnosu na samu sirovu naftu, što jasno pokazuje da stanje na tržištu gotovih derivata sve izraženije diktira maloprodajne cjenovnike. Rafinerijska poskupljenja dizela podstaknuta su brojnim činiocima, uključujući snažan odnos ponude i potražnje. Kako navodi, potražnja je proteklih sedmica bila na izrazito visokom nivou, ali se sa završetkom ljetne sezone u narednom periodu očekuje njeno opadanje, što bi moglo donijeti stabilizaciju prilika.
Godišnji trošak za vozače veći za 960 maraka
Ukoliko se ova predviđanja obistine i cijena dizela dosegne nivo između 3,65 i 3,70 maraka, vozači će po litru plaćati između 75 i 80 feninga više u poređenju sa početkom jula, kada je litar iznosio oko 2,90 maraka.
Za vozača koji svakog mjeseca natoči 100 litara goriva, to u praksi donosi dodatni mjesečni izdatak od 75 do 80 maraka. Ukoliko bi se takav cjenovni nivo zadržao na duži rok, na godišnjem nivou to bi značilo čak 900 do 960 maraka veći trošak.
Tržište prerađenih naftnih derivata nalazi se pod znatnim pritiskom usljed smanjene ponude, narušenih trgovačkih tokova i zastoja u lancima snabdijevanja, dok su rafinerijske marže istovremeno ostale na visokom nivou.
Geopolitičke tenzije i napadi na saudijska postrojenja
Dodatnu neizvjesnost stvaraju geopolitički rizici. Zaoštravanje odnosa između SAD i Irana pojačalo je bojazan od novih poremećaja u snabdijevanju, a zabrinutost je podstakla i vijest o udarima na energetska postrojenja u Saudijskoj Arabiji.
Posebnu pažnju privukla je najava Teherana o uspostavljanju novog plovnog koridora u Ormuskom moreuzu, kroz koji prolazi ogroman dio svjetske trgovine naftom. Svako potencijalno otežavanje kretanja tankera moglo bi ograničiti isporuke i zadržati cijene na visokim nivoima.
Analitičari stoga ne očekuju brzo smirivanje situacije, procjenjujući da se proizvodnja i transport nafte neće u potpunosti normalizovati na stanje prije izbijanja sukoba na Bliskom istoku sve do kraja prvog ili početka drugog kvartala 2027. godine.
Istovremeno, rafinerija „Džazan“ u vlasništvu kompanije „Saudi Aramko“, čiji je kapacitet 400.000 barela dnevno, ponovo je bila meta udara. Huti su ovaj pogon smješten na obali Crvenog mora gađali više puta od jula, pri čemu je posljednji napad izveden u ponedjeljak, dok su juče na meti bila i druga saudijska energetska postrojenja.
