Koje države nude najbolje šanse za opstanak u slučaju apokalipse
Ukoliko bi planetu pogodila razorna kriza poput nuklearnog sukoba, udara džinovskog asteroida ili snažne erupcije vulkana, pojedine teritorije pružile bi znatno veće šanse za opstanak nego ostatak svijeta, pri čemu se Australija pokazala kao najpogodnije utočište, pokazuju rezultati novog naučnog istraživanja.
Stručnjaci su detaljno proučavali otpornost država na globalne katastrofalne rizike, odnosno događaje koji bi u periodu od nekoliko mjeseci do nekoliko godina mogli prouzrokovati smrt više od deset odsto svjetskog stanovništva. Istraživač sa Univerziteta u Hagenu u Njemačkoj i prvi autor ove studije objavljene u časopisu „Globalni izazovi“ (Global Challenges), Florijan Ulrih Jen, naveo je za Lajv sajens (Live Science) da su ove opasnosti do sada bile zanemarene jer je vjerovatnoća njihovog nastanka relativno mala, iako bi njihove posljedice bile razorne po cijelu planetu.
Tri ključne prijetnje za čovječanstvo
Naučni tim je definisao tri glavne grupe opasnosti koje bi mogle ugroziti opstanak civilizacije. Prvu čine nepogode koje bi mogle zakloniti sunčevu svjetlost, poput vulkanskih erupcija ogromnih razmjera ili nuklearnog rata. Drugu grupu predstavljaju udari na globalnu infrastrukturu, u koje spadaju masovni sajber-napadi i razorne geomagnetne oluje, dok treću čine biološke prijetnje, odnosno zarazne bolesti stvorene u laboratorijama ili nastale prirodnim putem. Kako su autori istakli, takve situacije bi prekinule trgovačke rute i uništile poljoprivredu, što bi dovelo do masovne gladi širom svijeta.
Zašto ostrva i Južna hemisfera imaju prednost
Rezultati pokazuju da bolju perspektivu imaju ekonomski stabilnije zemlje sa jakom industrijskom proizvodnjom koje ne zavise previše od uvoza, jer bi u trenutku krize mogle samostalno izrađivati osnovna dobra. Takođe, velika ostrva lakše mogu kontrolisati granice i izolovati se, pod uslovom da im privreda nije suviše oslonjena na spoljnu trgovinu, što na primjer predstavlja manu za Japan. Pored toga, teritorije na Južnoj hemisferi znatno su bezbjednije od onih na Sjevernoj hemisferi, gdje se nalazi većina nuklearnih sila, uključujući članice NATO-a, Rusiju, SAD, Veliku Britaniju, Francusku, Izrael, Pakistan i Indiju. Na južnoj polovini Zemlje prisutan je i manji broj vulkana, a velika vodena prostranstva okeana ublažavaju nagle klimatske promjene.
Autori su naglasili da društvena jednakost i funkcionalne institucije igraju presudnu ulogu u kriznim trenucima, jer velika raslojavanja ometaju brzo i efikasno donošenje strateških odluka.
Australija na vrhu liste najbezbjednijih
Zahvaljujuci svom geografskom položaju na Južnoj hemisferi, velikim kapacitetima za proizvodnju hrane, raznovrsnoj klimi i razvijenoj energetskoj mreži, Australija se izdvojila kao najotpornija država, bez obzira na to što bi joj savezništvo sa SAD moglo donijeti određene rizike. Odmah iza nje na listi nalaze se Argentina, Brazil i Novi Zeland. Ipak, Novi Zeland ima nedostatke u vidu aktivnih vulkana, opasnosti od cunamija i skromnije industrije, dok se Argentina i Brazil suočavaju sa izraženom društvenom nejednakošću i istorijom političkih nestabilnosti.
Island je takođe razmatran kao bezbjedno mjesto, ali bi zbog svog položaja na dalekom sjeveru pretrpio drastične padove temperature ako bi sunčeva svjetlost bila blokirana. Sjedinjene Američke Države su, s druge strane, ocijenjene kao nepovoljne za preživljavanje zbog visoke izloženosti nuklearnim i geomagnetnim prijetnjama, ali i zbog problema u funkcionisanju sistema koji su viđeni tokom pandemije kovida 19.
