Novo poskupljenje goriva prazni rezervoare i smanjuje potrošnju na pumpama
Najave da bi litar naftnih derivata u Srpskoj mogao koštati 3,70 KM potvrđuju da novo poskupljenje goriva vodi do pada potrošnje, jer stalni rast cjenovnika prazni rezervoare i smanjuje prihode u budžetu. Približavanje psihološkoj granici od četiri marke sve jasnije pokazuje da dalja poskupljenja proizvode kontraefekat na cjelokupnom tržištu.
Pad prihoda od akciza u prvom polugodištu
Zvanični podaci iz analize Uprave za indirektno oporezivanje BiH potvrđuju silazni trend potrošnje. U prvih šest mjeseci zabilježeno je smanjenje prikupljenih akciza na naftne derivate za 3,4 odsto, dok su ukupni prihodi po tom osnovu opali za 3,5 odsto. Vozači zbog visokih iznosa sve češće toče znatno manje količine, pa se pokušaj ostvarivanja veće zarade po litru pretvara u manji broj prodatih litara na benzinskim stanicama.
Usporena reakcija pri pojeftinjenju naftnih derivata
Posebno nezadovoljstvo izaziva način formiranja cjenovnika. Skok cijene sirove nafte na berzama redovno izaziva trenutan rast cijena na pumpama, dok se pri padu vrijednosti barela pojeftinjenje odgađa uz obrazloženje da je potrebno prvo utrošiti ranije nabavljene, skupe zalihe. Tako se očekivana pojeftinjenja često istope prije nego što stignu do potrošača, nakon čega ponovo uslijede poskupljenja. Manji promet nafte ne pogađa samo distributere već i kompletnu privredu, jer manje vožnje i smanjen prevoz robe znače usporavanje ukupne ekonomske aktivnosti.
Poređenje plata i kupovne moći sa Evropom
Iako se često ističe kako su gorivo i električna energija u našoj zemlji jeftiniji nego u pojedinim dijelovima Evrope, odnos cjenovnika i plata daje znatno realniju sliku standarda. Stanovnik Republike Srpske sa prosječnom platom može da kupi tek 493 litra goriva. Poređenja radi, građanin Hrvatske za svoju prosječnu platu može da priušti 808 litara, dok radnik u Njemačkoj za svoja mjesečna primanja može da natoči čak 1.340 litara naftnih derivata.
