Močević: Skupa izborna kampanja, ali bez novih lica i ideja
Politički komentator Dragan Močević ocijenio je u programu „Dan uživo“ na N1 televiziji da izborna kampanja u Bosni i Hercegovini do sada nije ponudila gotovo ništa novo. Kako je naveo, stranke ponovo ističu ista lica, mnogi kandidati nemaju dovoljno znanja o institucijama u koje se kandiduju, a politička borba se uglavnom svodi na skupe oglase i slogane koji su već viđeni.
Ista lica i stare stranke na novim izborima
Močević smatra da logika govori da nade nema, jer na izbore izlaze isti ljudi i isti kandidati za koje se glasalo i 2022. godine. Gotovo da nema novog lica na nekoj važnoj funkciji, primijetio je, uz ocjenu da ima novih stranaka, ali su lica ostala stara.
Ipak, ne isključuje mogućnost političkog dogovora nakon izbora, ukoliko stranke utvrde pitanja oko kojih mogu da sarađuju, a privremeno ostave po strani teme o kojima kompromis trenutno nije moguć. Kako je kazao, o nekim pitanjima možda neće biti dogovora nikada, a sigurno ne u narednih pet ili deset godina, pa predlaže da se te teme preskoče dva mandata.
Odlazak obrazovanih ljudi i demografija kao najveći problem
On upozorava i da stalne političke krize, zapaljiva retorika i podjele postaju jedan od glavnih razloga zbog kojih obrazovani i uspješni ljudi napuštaju zemlju. Prema njegovim riječima, malo je onih koji odlaze isključivo zbog posla, jer ko želi da radi u BiH danas može da nađe posao – možda ne iz snova, ali dovoljan za život. Obrazovani i uspješni odlaze, kako tvrdi, zato što više ne žele da žive u ovakvom ambijentu i ne žele da im djeca u njemu odrastaju.
Močević dodaje da političari svakodnevne događaje koriste za produbljivanje podjela, umjesto da pokušaju da smire situaciju. Vremena je sve manje, poručio je, jer zemlja ostaje bez stanovništva, a demografija je najveći problem.
Nepovjerenje u CIK i skeneri neće donijeti poštenije izbore
Govoreći o radu Centralne izborne komisije BiH, Močević je kazao da u tu instituciju nema povjerenja, ali ni uvjerenje da će nove tehnologije same po sebi osigurati poštenije izbore. Skeneri, smatra, neće donijeti poštenije glasanje i mogu dodatno da zakomplikuju situaciju. Prisjetio se i glasačkog listića koji je nedavno vidio, uz tvrdnju da ne bi znao kako da glasa da mu ga nije objasnio bivši narodni poslanik.
Upozorio je i da mogućnosti za političku korupciju i kupovinu glasova postoje i van samog čina glasanja. Na kandidatskim listama, naveo je, nalaze se desetine načelnika opština i gradova, ljudi koji su godinama odlučivali o donacijama, građevinskim dozvolama, regulacionim planovima, socijalnoj pomoći, stipendijama i zapošljavanju pripravnika. Sada su, kako kaže, stavljeni na liste da bi povukli sve poluge uticaja koje imaju u lokalnim zajednicama, a to naziva političkom korupcijom.
Skupi oglasi, SDA i kandidati bez programa
Analizirajući kampanju, Močević ocjenjuje da su politički oglasi intenzivni i skupi, ali da neće nužno uticati na odluku birača. Kandidati, kako kaže, iskaču na Viberu, WhatsAppu i portalima, ali nijedan birač u BiH neće promijeniti glas zbog toga. Tu se, dodaje, postavlja samo pitanje novca, a slogani su već viđeni – na pojedinim bilbordima ima ih i po dva ili tri.
Kao kampanju koja se vizuelno razlikuje izdvojio je SDA, uz napomenu da na njihovim bilbordima, osim Bakira Izetbegovića, nije vidio istaknuta lica kandidata. To što neko naziva brendom ili identitetom, smatra, rizična je karta za igranje. Ostale stranke, prema njegovim riječima, uglavnom slijede model u kojem se predsjednik stranke pojavljuje zajedno s kandidatima, dok na promotivnim štandovima često rade veoma mladi ljudi koji ne znaju da odgovore ni na osnovna pitanja o kandidatima.
Močević smatra i da kandidati često odbijaju televizijske debate, jer stranke nemaju konkretne programe, ali i zato što mnogi od njih ne poznaju politički sistem. Većina stranaka, da ne kaže sve, izašla je na izbore bez ikakvog programa, tvrdi, pa bi malo koji kandidat znao da nabroji deset ključnih tačaka programa svoje stranke. Među kandidatima, upozorava, ima i politički nepismenih koji ne bi umjeli da nabroje ni tačke Ustava, nadležnosti parlamenta, način na koji se bira Savjet ministara ili ingerencije Predsjedništva BiH, a pretenduju da postanu zastupnici i poslanici.
Zbog takve političke ponude predstojeće glasanje opisuje kao „izbore bez izbora“. Kako je ocijenio, oko 80 posto današnjih političara, ako ne budu u parlamentu ili skupštini, ne može da zaradi ni platu od 1.500 maraka, pa u politiku dolaze ljudi koji žele da žive od nje, umjesto onih koji su karijere već ostvarili.
Na kraju je zaključio da se na svim tim slikama i videospotovima vide ljudi koji su u politici deset, dvadeset ili trideset godina, a samo su promijenili nekoliko političkih stranaka.
