Porazni rezultati PISA testiranja: Zapadna Evropa bilježi drastičan pad znanja
Najnoviji rezultati PISA testiranja za 2025. godinu otkrili su izrazito nepovoljne trendove i znatan pad uspjeha petnaestogodišnjih učenika širom evropskog kontinenta, pri čemu su naročito pogođene Francuska, Njemačka, Holandija i Finska.
Ovo međunarodno istraživanje procjenjuje sposobnost đaka da stečena školska znanja iz oblasti čitanja, matematike i prirodnih nauka praktično iskoriste u svakodnevnim životnim okolnostima. Dok je Velika Britanija uspjela da izbjegne ovaj silazni trend, pretežni dio zapadne Evrope suočava se sa kontinuiranim nazadovanjem koje traje još od 2018. godine. Zabrinjavajući podaci ukazuju da je u Francuskoj, Holandiji, Finskoj i Njemačkoj udio mladih ovog uzrasta koji nemaju bazičnu funkcionalnu pismenost, kao ni osnovna matematička umijeća, narastao na skoro trećinu cjelokupne generacije.
Dublji uzroci krize u školstvu
Prema ocjenama stručnjaka, pandemija jeste ubrzala gubitke u učenju, ali korijeni problema leže znatno dublje. Među ključnim faktorima navode se hronični deficit nastavnog kadra, učestale kurikularne reforme kojima se zapostavljaju bazične vještine, te sve veće nejednakosti i izražena segregacija unutar školskih sistema. Pored toga, kao dodatna poteškoća izdvaja se stalna upotreba pametnih telefona, koja đacima umanjuje koncentraciju i potiskuje takozvano dubinsko čitanje u korist površnog pregledanja sadržaja na ekranima.
Negativni rekordi u Njemačkoj
Njemački obrazovni sistem ostvario je najnepovoljniji PISA rezultat od početka mjerenja. Koordinator tamošnjeg istraživanja Samuel Grajf uputio je upozorenje da sve veći broj pripadnika mlađe populacije ne posjeduje elementarne kompetencije neophodne za funkcionisanje na tržištu rada i građanski život. On je tom prilikom naglasio da su pojedine druge države znatno efikasnije u tome da školski uspjeh učenika ne zavisi od porodičnog porijekla.
Statistika takođe jasno oslikava izrazitu povezanost socioekonomskog statusa i postignuća u učionicama. Naime, visoke nivoe znanja i vještina dostiže svega dva odsto đaka koji potiču iz porodica sa skromnim primanjima, dok taj udio kod učenika iz materijalno dobrostojećih domaćinstava iznosi 25 procenata.
Dramatičan pad u Holandiji, Francuskoj i Finskoj
Kada je riječ o Holandiji, evidentiran je istorijski minimum, što je naročito vidljivo na polju čitalačke pismenosti, gdje čak 39 odsto petnaestogodišnjaka ne vlada osnovnim sposobnostima za funkcionisanje u savremenom društvu. Tamošnje Ministarstvo obrazovanja potvrdilo je da ovakav sunovrat ne predstavlja tek prolaznu posljedicu pandemije, već ozbiljan strukturni poremećaj.
Istovremeno, ministar obrazovanja Francuske Eduar Žefre istakao je da su pristigli rezultati veoma zabrinjavajući, premda ne predstavljaju iznenađenje, dok analitički krugovi iznova skreću pažnju na manjak finansijskih ulaganja i duboko ukorijenjene društvene podjele. Nazadovanje u oblasti čitanja i matematike zabilježila je i Finska, čiji eksperti poručuju da se nastavni planovi i programi moraju neizostavno prilagođavati promjenama u društvu.
