Budžetska sredstva za lobiranje i rad institucija pred Ustavnim sudom BiH
Političke prilike u Republici Srpskoj, rad institucija i budžetska sredstva za lobiranje u inostranstvu privukli su veliku pažnju javnosti uoči najavljenog izjašnjavanja pravosudnih organa o ustavnosti pojedinih odluka vlasti.
Odluka o ustavnosti troškova pred Ustavnim sudom BiH
Ustavni sud BiH zasjedaće 24. i 25. septembra ove godine, kada je planirano razmatranje zahtjeva za rješavanje ustavnog spora između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Predmet spora je budžetska potrošnja iz kase Republike Srpske, pri čemu se zahtijeva obustavljanje i zabrana daljih novčanih isplata za koje podnosioci tvrde da služe neustavnim ciljevima. Prema dostupnim podacima, za angažovanje inostranih krugova u 2025. godini izdvojeno je 42,5 miliona KM, dok su slična davanja planirana i u 2026. godini kako bi se pokušalo izdejstvovati ukidanje sankcija koje su SAD uvele pojedinim zvaničnicima.
Ocjene o načinu upravljanja institucijama
Kritičari aktuelne vlasti navode da je sistem upravljanja u Republici Srpskoj poprimio izrazito autokratske oblike, tvrdeći da Milorad Dodik, i pored formalnog isteka predsjedničkog mandata, i dalje vrši presudan uticaj na najvažnije poluge vlasti. Prema tim navodima, stvarna kontrola se ostvaruje nad Vladom Republike Srpske, Narodnom skupštinom Republike Srpske, kao i nad srpskim kadrovima na nivou zajedničkih institucija, uključujući Željku Cvijanović u Predsjedništvu BiH, ministre u Savjetu ministara BiH, te poslanike i delegate u Parlamentu BiH.
Izvještaj o zloupotrebi službenih vozila
Dodatne polemike u javnosti izazvala su i nedavna saznanja koja je objavio portal Capital, a prema kojima je šef obezbjeđenja premijera Republike Srpske koristio službena vladina vozila sa rotacionim svjetlima za krijumčarenje kokaina iz Srbije u Republiku Srpsku. U tom slučaju je načelnik Policijske uprave Doboj podnio krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH, umjesto pravosuđu Republike Srpske, što je u dijelu javnosti protumačeno kao nedostatak povjerenja u entitetske pravosudne strukture.
Ukoliko Ustavni sud BiH proglasi osporena akta i budžetska izdvajanja neustavnim, to bi moglo proizvesti ozbiljne pravne i političke reperkusije, pri čemu se upozorava na štetu koju bi u takvom raspletu pretrpjela sama Republika Srpska i njene institucije pred predstojeće izbore.
