Zašto je rast cijena hrane u BiH neminovan do kraja godine
Građani Bosne i Hercegovine suočavaju se sa novim talasom poskupljenja, pri čemu je rast cijena hrane sve izvjesniji do kraja tekuće godine usljed teške suše, skupih energenata i predstojeće jesenje sjetve. Dok javnost sa zebnjom prati ekonomska kretanja, konkretne mjere nadležnih institucija izostaju, jer su donosioci odluka trenutno preokupirani predizbornim aktivnostima.
Upozorenja Centralne banke i poljoprivrednih proizvođača
Na predstojeća poskupljenja nedavno je ukazala i Centralna banka Bosne i Hercegovine. U svom zvaničnom izvještaju ova monetarna institucija navodi da se u završnom tromjesečju 2026. godine očekuje prelivanje poskupljenja hrane sa inostranog na domaće tržište, uz prognozu da bi ukupna i bazna inflacija u tom periodu mogle dostići 4,1 odsto.
Sa druge strane, proizvođači hrane ističu da su negativni trendovi bili neizbježni čak i bez nepovoljnih vremenskih prilika. Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacija Bosne i Hercegovine, podsjetio je ranije da je sjetva obavljena uz izuzetno visoke troškove repromaterijala, prije svega goriva i đubriva, što se na kraju neminovno mora odraziti na konačne cjenovnike poljoprivrednih proizvoda.
Strah građana i izostanak političkih planova
Predsjednica Udruženja građana „Tolerancijom protiv različitosti“ (ToPeeR) iz Doboja Snežana Šešlija navodi da primanja većine građana odavno nisu dovoljna za pokrivanje osnovnih životnih troškova. Prema njenim riječima, narod opravdano strahuje jer poljoprivrednici teško plasiraju robu na domaćem terenu, dok politički akteri u aktuelnoj kampanji uopšte ne nude programe kojima bi se zaštitio životni standard stanovništva.
Šešlija naglašava da tokom javnih istupa niko od političara nije predstavio plan kako da se obuzda divljanje cijena osnovnih životnih namirnica, kako bi svaka porodica imala sigurnost u obezbjeđivanju egzistencije.
Ekonomska rješenja i odgovornost nadležnih
Da platežna moć stanovništva, naročito zaposlenih u privredi, ne može pratiti kontinuirana poskupljenja, upozorava i ekonomista Milenko Stanić. On pojašnjava da na rast troškova hrane, osim skupe jesenje sjetve i nezapamćene suše, presudno utiču i energenti kao značajna stavka u proizvodnji.
Govoreći o mogućim potezima vlasti, Stanić ocjenjuje da prostor za djelovanje postoji, ali da su podsticaji za poljoprivrednike niski i neredovni. Kao dugogodišnji propust ističe i blokiranu inicijativu u Parlamentarnoj skupštini BiH za uvođenje nulte stope PDV-a na hranu i lijekove, navodeći da trenutno stanje odgovara isključivo vlastima jer se kroz visoke cijene direktno i izdašno puni budžet.
