Promet industrije u Srpskoj veći zbog poskupljenja a ne obima
Iako je promet industrije u Srpskoj tokom ljetnih mjeseci zabilježio rast od pet procenata zahvaljujuci snažnijoj inostranoj tražnji, privredni stručnjaci upozoravaju da ovaj rezultat uglavnom oslikava viši nivo cijena, a ne stvarno uvećanje obima proizvodnje.
Statistika bilježi rast na stranim tržištima
Prema zvaničnim podacima koje je objavio Republički zavod za statistiku, ukupan promet u industrijskom sektoru Republike Srpske u julu ove godine nadmašio je rezultat iz istog prošlogodišnjeg mjeseca za pet odsto, dok je u poređenju sa prosjekom iz 2025. godine zabilježen skok od 7,9 odsto. Plasman na inostranom tržištu ostvario je međugodišnji rast od 9,6 procenata, dok je na domaćem terenu istovremeno evidentiran pad od 1,6 odsto.
Oprez privrednika zbog strukture i inflacije
Direktor Područne privredne komore Banjaluka i ekonomista Aleksandar Ljuboja naglasio je da se trenutni pokazatelji moraju analizirati sa velikom dozom opreza, jer još uvijek nije jasno u kojoj mjeri je rast generisan većom količinom robe, a koliko je posljedica viših cjenovnika.
On je podsjetio da su pozitivni parametri u metalurgiji, energetici ili prerađivačkoj industriji ohrabrujući i mogu biti znak dodatnog angažmana, ali i činjenice da je nakon višegodišnjeg pada došlo do faze stabilizacije. Prema njegovim riječima, ključno je pratiti kretanje izvoza i strukturu prometa, naročito uzimajući u obzir otežavajuće okolnosti u oblastima kao što su naftni derivati i petrohemija. Ljuboja je takođe ukazao na nepredvidive spoljne faktore, geopolitička previranja i kretanja cijena energenata i hrane na koje domaća privreda ne može uticati.
Sezonski izvoz brašna u Tursku
Predsjednik Područne privredne komore Bijeljina Branimir Andrić ukazao je na to da pokazatelji za prvih osam mjeseci i dalje svjedoče o nepovoljnom stanju u industrijskoj preradi. On je pojasnio da je ljetni skok bio uslovljen sezonskim izvozom prerađenih agrarnih proizvoda, prevashodno brašna na tržište Turske, koja se zbog poremećaja u crnomorskom regionu i ratnih dešavanja u Ukrajini okrenula našim proizvođačima.
Andrić je naglasio da četvorogodišnji kontinuitet pada industrijske proizvodnje ne može preokrenuti jedan uspješan mjesec. Dodao je i da rast prihoda na domaćem tržištu proističe iz poskupljenja uvezenih energenata koja su se prelila na konačne proizvode, zbog čega veća finansijska vrijednost ne znači nužno i više proizvedene robe.
Prijedlog mjera za privredne reforme
Kako bi se trend promijenio, Andrić smatra da je neophodna odlučnija podrška domaćim kapacitetima. Naveo je da je pripremljen paket od desetak konkretnih mjera za predstojeći program ekonomskih reformi, sa posebnim naglaskom na proizvode čiji uvoz prelazi 70 odsto, s ciljem jačanja strateške domaće proizvodnje, smanjenja spoljnotrgovinskog deficita i podsticanja bruto domaćeg proizvoda.
