Sprema se snažan odgovor Teherana i udari van Bliskog istoka
Vlasti u Iranu ubrzano pripremaju snažan odgovor Teherana u slučaju da Sjedinjene Američke Države ponovo pokrenu velike vojne udare, a u opticaju je i gađanje ciljeva smještenih izvan područja Bliskog istoka, saznaje agencija Rojters od dobro obaviještenih izvora. Iako diplomatski kanali i dalje funkcionišu, zvaničnici u Teheranu u internim procjenama navode da su izgledi za postizanje trajnog rješenja izuzetno mali.
Moguće mete i van Bliskog istoka
Prema tvrdnjama tri visoka iranska zvaničnika i izvora upućenog u razgovore, vojni komandanti razmatraju mogućnost da potencijalne mete prošire sa objekata povezanih sa SAD na zemlje koje pružaju podršku američkim operacijama, pa čak i na lokacije izvan bliskoistočnog regiona.
Konačna odluka o ovim koracima još nije donesena, ali su vojna planiranja pojačana nakon što se predsjednik Masoud Pezeshkian prošle sedmice vratio iz Njujorka. Analitičari ukazuju na to da nijedna strana ne pokazuje spremnost na ustupke. Hamidreza Azizi, viši analitičar za Iran u Međunarodnoj kriznoj grupi, ističe da u Teheranu nisu sigurni da li će američki predsjednik Donald Tramp pokrenuti veliku vojnu kampanju ili će se opredijeliti za ograničene napade na nuklearna postrojenja. On je ocijenio da je iransko vođstvo odlučno da na eventualne udare ne uzvrati samo simbolično, već eskalacijom kako bi ponovo uspostavilo vojnu ravnotežu i odvraćanje.
Istovremeno, dvojica zvaničnika navode da su savezničke grupe u Libanu, Jemenu i Iraku već dobile uputstva da budu u punoj pripravnosti kako bi pružile podršku Iranu u slučaju novog američkog napada. Te smjernice podrazumijevaju pripremu koordinisane reakcije koja bi obuhvatila prostor od Hormuškog moreuza do američkih interesa u regionu i van njega. Ministarstvo vanjskih poslova Irana nije odgovorilo na zahtjev za komentar.
Diplomatska ponuda preko Katara i nuklearni spor
Uprkos vojnim pripremama, zvanični Teheran nastoji da održi kontakt preko diplomatskih posrednika, budući da se postavlja pitanje koliko domaća privreda može izdržati dugotrajan pritisak pod američkom pomorskom blokadom koja je prekinula izvoz nafte. Tokom prošlosedmičnog zasjedanja Generalne skupštine UN, Iran je posredstvom Katara uputio Vašingtonu prijedlog za smirivanje tenzija.
Iranski plan predviđa prekid neprijateljstava, ukidanje blokade luka, ponovno otvaranje Hormuškog moreuza u roku od sedam dana, odmrzavanje najmanje 12 milijardi dolara finansijskih sredstava i izuzeće od sankcija na prodaju nafte. Tramp je saopštio da je ponudu odbio, ali su iranski državni mediji objavili da je američki odgovor u utorak stigao preko Katara i da se trenutno razmatra.
Izvori iz Teherana prenose da Vašington u pregovore želi da uključi i sporni nuklearni program, dok iranska strana insistira da ti razgovori mogu početi tek pošto se ispuni njenih sedam uslova. Kako navodi jedan neimenovani funkcioner, čak i ako se indirektni razgovori nastave, šanse za dogovor dviju strana ostaju minimalne.
Pritisak na pomorske i energetske pravce
Aktuelni sukob otpočeo je američko-izraelskim napadima 28. februara. Iako je primirje proglašeno 8. aprila okončalo rat koji je trajao četrdeset dana, oružani incidenti su sporadično nastavljeni. Iran i njegovi saveznici pokušavaju da podignu cijenu sukoba za Vašington izvođenjem udara bespilotnim letjelicama i raketama na američke partnere u Zalivu, dok jemenski Huti gađaju saudijske interese i ugrožavaju plovidbu kroz strateške moreuze.
